NESTALI U RATU

Posljednji rat na prostoru predhodne Jugoslavije unesrećio je mnogo ljudi. Svi ljudi koji su ostali bez zavičaja su nesretni, ali najnesretniji su oni koji su ostali bez svojih najmilijih. Ipak, malo manje su nesretni oni koji znaju za grob sina, brata, oca, supruga; posebno ako mu mogu posjetiti grob i na njemu svijeću zapaliti ili cvijeće staviti.

Ovaj projekat se odnosi na razjašnjavanje sudbina nestalih lica na prostorima predhodne Jugoslavije obuhvaćenih ratom u periodu od 1990 – 1995. godine.

Trenutno se na na spiskovima nestalih lica na prostoru prethodne Jugoslavije u ratu 1990-1995. godine nalazi preko 27.000 lica, od čega se na područje BiH, prema evidenciji MKCK, odnosi preko 20.000, a na područje RH, uključujući i područje bivše RSK i UNPA, prema evidencijama Komisije Vlade RH za zatočene i nestale (KRH), Komisije Savezne Vlade SRJ za humanitarna pitanja i nestala lica (KSRJ), VERITAS-a i MKCK, preko 7.000 lica.

Navedene brojke su samo gola statistika. Iza svakog imena sa spiska nestalih nalaze se članovi njihovih porodica koji proživljavaju pravu dramu u pokušajima da razriješe sudbinu nestalog člana. Dugogodišnja neizvjesnost po principu “toplo – hladno”, neminovno ostavlja teške psihičke traume na članovima porodica.

Problem nestalih predstavlja veliki humanitarni problem koji je u uskoj uzročnoj vezi i sa svim ostalim problemima humanitarne prirode kao što su povratak izbjeglica svojim kućama i stvaranje povjerenja između pripadnika različitih nacionalnosti.

Problemom nestalih na području predhodne Jugoslavije bave se državne komisije SRJ, RH, MHF, RS i VERITAS kao nevladina organizacija čija “zona odgovornosti” je područje bivše RSK (UNPA) i koji ravnopravno radi na ovom problemu sa navedenim državnim komisijama.

Problemom nestalih na području predhodne Jugoslavije bave se i dvije međunarodne komisije: Radna grupa za područje BiH i Međunarodna Komisija za nestala lica na području predhodne Jugoslavije (ICMP), a direktno ili indirektno i mnoge druge međunarodne organizacije koje djeluju na području predhodne Jugoslavije kao što su Međunarodni Komitet Crvenog Krsta (MKCK), Posmatračka misija Evropske zajednice (PM EZ), Evrposka Unija (EU), Komisija UN za ljudska prava, OEBS i dr.

Na prostoru predhodne Jugoslavije djeluje i više udruženja porodica nestalih kojima je cilj također razjasniti sudbine nestalih članova svojih porodica.

Ovoliki broj međunarodnih i domaćih organizacija i institucija koje su angažovane na problemu nestalih upućuje na zaključak da je problem nestalih komplikovan koliko i sam posljednji rat na području predhodne Jugoslavije.

Srbi iz RH i bivše RSK, nakon egzodusa avgusta 1995. godine, razasuli su se po čitavom svijetu. Porodice nestalih Krajišnika uglavnom se nalaze kao izbjeglice u SRJ i RS, a nešto ih je ostalo ili se u međuvremenu vratilo u RH. Porodice nestalih Krajišnika su u još težem položaju nego porodice nestalih iza kojih stoji “njihova” državna administracija.

Zbog “izgubljene” teritorije i državne administracije, porodice nestalih Krajišnika su oslonjene po ovom pitanju na “VERITAS”.

Iz Veritasovog projekta
“Nestali u ratu”