Nakon podulje stanke održani razgovori Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu
Predsjednik Republike i premijer u srijedu su boravili u istoj prostoriji i razgovarali najduže otkako su Zoran Milanović i Andrej Plenković na tim pozicijama. Sastanak u Banskim dvorima počeo je malo nakon 13 sati sjednicom Vijeća za nacionalnu sigurnost, a nakon nje uslijedila je i sjednica Vijeća za obranu. Nakon četiri sata razgovora, iz Ureda predsjednika stiglo je vrlo kratko i šturo priopćenje. “Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. Usvojene su Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
Opremanje HV-a
Na sjednici Vijeća za obranu raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske”, stoji na kraju priopćenja. Iz Vlade se o sastanku za sada nisu oglasili. Prema riječima nekih od sudionika sastanka, atmosfera i razgovori bili su izuzetno konstruktivni.
No sve je trajalo jako dugo pa je zbog maratonskog sastanka Ured predsjednika otkazao i unaprijed najavljeni dolazak Milanovića u Zlatar u 17 sati.
Na sjednici VNS-a mogu sudjelovati predsjednik Republike, premijer, član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, ministri obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa te savjetnik predsjednika RH za nacionalnu sigurnost, načelnik Glavnog stožera, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Vojno-sigurnosno obavještajne agencije te predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Sazivanje sjednica predložio je premijer još 17. ožujka, na što je predsjednik rekao da nema žurbe i da se to treba dobro pripremiti, te odbio susret između 23. i 27. ožujka. Onda je tri dana poslije Milanovićev Ured objavio da predsjednik prihvaća prijedlog da se sjednice održe. Osam dana kasnije premijer je objavio: “Usuglasili smo termin” i, onako općenito, najavio da će se pričati o ekonomskim posljedicama u Hrvatskoj zbog rata na Bliskom istoku te o daljnjim aspektima modernizacije Hrvatske vojske i jačanju njezinih obrambenih sposobnosti.
Vojna ravnoteža
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost vjerojatno se, među ostalim, razgovaralo i o ravnatelju Sigurnosno-obavještajne agencije, s obzirom na to da Agencijom još od 5. srpnja 2024. rukovodi zamjenik ravnatelja Hrvoje Omrčanin, a prilikom njegova imenovanja rečeno je da će na toj dužnosti biti do imenovanja novog ravnatelja.
Nakon sjednice VNS-a uslijedila je sjednica Vijeća za obranu. Bila je to prilika da, nakon višetjednog javnog prepucavanja oko posjeta ministra obrane Izraelu, Anušić, Andrej Plenković i Milanović jedan drugome u lice kažu što misle o vojnoj suradnji s tom zemljom te propuštenoj prilici da se kupi izraelski protuzračni sustav Davidova praćka.
Svjesni odgovornosti
Ovo je bila prilika i da načelnik Glavnog stožera politički vrh upozna s taktičko-tehničkom studijom o nabavi protuzračnog sustava srednjeg dometa, koju je vojska konačno izradila. On je vrhovnog zapovjednika i ostale članove Vijeća vjerojatno upoznao s alternativnim opcijama Davidovoj praćki u vidu nekog drugog protuzračnog sustava ili da se krene u nabavu balističkih i krstarećih raketa velikog dometa. Njihovom eventualnom nabavom uspostavilo bi se stanje vojne ravnoteže u regiji nakon što je Srbija kupila veći broj kineskih balističkih raketa CM-400. Tema sjednice sigurno je bio i proces nabave dviju korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu kako bi se krajem ove godine barem odabrao dobavljač s kojim bi se sljedeće godine potpisao ugovor o nabavi.
