… A NOVINARI VIDE
HET PAROOL
… istoričari Jan Balast i Jan Blau, specijalizovani za bivšu Jugoslaviju, proteklih mjeseci usmjerili su svoja istraživanja u Hrvatskoj i Bosni i otkrili do sada još nepoznate pokolje 1995, počinjene od strane hrvatske vojske nad stotinama srpskih izbjeglica.
U hrvatskom selu Dvor, osamdesetak kilometara južno od Zagreba, 7. avgusta 1995. godine poubijano je više od dvije stotine srpskih izbjeglica od strane Hrvatske vojske. “Svjedoci su nam potvrdili da su tijela poubijanih vidjeli u parku sela.”
Njihove izjave su potvrđene i od strane visokih funkcionera UN koji su se u vreme ove hrvatske akcije nalazili na zadatku. “Ja znam da je u dvorskom parku počinjen pokolj nad nemoćnim izbjeglicama”, izjavljuje Stefani Bond, u to vreme glavna za humanitarne poslove u tadašnjem UN Sektoru sjever u Topuskom, nekoliko desetina kilometara sjeverno od Dvora.
Poubijani Srbi sačinjavali su dio izbjegličke kolone 4. avgusta, kada je Hrvatska počela ofanzivu u područjima naseljenim Srbima. Žrtve, porjeklom sa Korduna sjeverozapadnog dijela Republike Srpske Krajine, bili su natjerani pridržavati se jedne rute puta pod pritiskom hrvatske i bosansko-muslimanske vojske, zadnja stanica bila im je Dvor.
Vodnik Jan Velendorf izjavljuje da su i neuniformisane osobe srpskim izbjeglicama pucale u glavu. Danci su kasnije pronašli četiri ubijena invalida u školi u Dvoru.
Poručnik – Moesgrad, zamjenik komadanta danskog UN bataljona izjavio nam je da je njegovo ljudstvo bilo primorano do 10. avgusta ostati u bazi i time hermetički zatvoreni od spoljnog svijeta. Incident koji se dogodio u parku u Dvoru on ne može da potvrdi ali i ne isključuje vjerodostojnost. Kada smo ponovo mogli da napustimo naš kamp vidjeli smo mnoštvo novih grobova a samo poneki su bili označeni brojevima u izuzetku sa imenom. U okolini Dvora nalazi se otprilike oko 6 ovakvih masovnih grobnica. Samo na pravoslavnom groblju, na jednoj uzbrdici, stoji 112 krstova, na pet od njih sa bijelom plastikom navedena imena. Najvjerovatnije srpske izbjeglice u parku bile su žrtve hrvatske vojske i rezervista Domobranske pukovnije Sunja. 1991 desetine Hrvata izginulo je tokom napada Srpske vojske u okolini Sunja. Ova mobilisana hrvatska jedinica svjesno je negirala naređenja nenapadanja na izbjeglice.
Jan Balast i Jan Blau
U Holandiji, 19.12.1996. godine
GLAS SRPSKE
NEVJEROVATNA IZJAVA HRVATSKOG MINISTRA U ŽENEVI
Bljesak i Oluja bile su “hamanitarne akcije” !?
Iako je bilo moguće čuti veoma čudne informacije i izjave na sastanku Komisije za ljudska prava, izjava visokog funkcionera Hrvatske biće dugo zapamćena kao primjer ekstremne arogancije i brutalnog poricanja istine.
Ženeva, 18. Mart (TANJUG) – Hrvatske vojne akcije u Zapadnoj Slavoniji i kasnije u Krajini nazvane Bljesak i Oluja su u stvari humanitarne akcije (!!!) – izjavila je danas u Ženevi na sastanku sa UN Komisijom za ljudska prava šef hrvatske delegacije i ministarka – Ljerka Mintas – Hodak. Ona je objasnila da je zahvaljujući ovoj vojnoj akciji Hrvatska pomogla da se 61.000 ljudi vrati u svoju domovinu iz koje su izbjegli jedan veoma dug period protiv svoje volje.
Hrvatski predstavnici su takođe izjavili da je Oluja bazirana na Sporazumu sa BiH po kojem je trebalo razbiti opsadu Bihaća, u to vrijeme sigurnosnu zonu. Iako je bilo moguće čuti veoma čudne informacije i izjave na sastanku Komisije za ljudska prava, izjava visokog funkcionera Hrvatske biće dugo zapamćena kao primjer ekstremne arogancije i brutalnog poricanja istine.
Izjava koju je dala hrvatska strana u UNHQ ne zaslužuje specijalni komentar. Činjenica ima mnogo i njihovo nabrajanje bi oduzelo mnogo vremena i prostora. Kako je izjavio jedan od prisutnih, suština hrvatskog prisustva se krije iza onoga što ona nije rekla.
Ljerka Mintas-Hodak je stalno spominjala Hrvatsku domovinu ali ne i Srpsku. Nijednom njenom riječju nije spomenula da su Hrvati sa svojim Olujama i Bljeskovima istjerali 300.000 Srba iz njihovih domova iz Krajine i Zapadne Slavonije. Ona je takođe prećutala da se i nakon svih ovih vojnih akcija nastavilo sa ubijanjem bespomoćnih Srba koji nisu uspjeli da odu. U Krajini se i dalje vrše pljačkanja i paljenja srpske imovine kao i masovna ubijanja, dok su potvrda toga masovne grobnice. I nakon svega toga, Hrvatska želi da uđe u Evropsku zajednicu a da ne dozvoli srpskim izbjeglicama da se vrate svojim domovima.
Banja Luka, 18. mart 1997.