Neke važne odluke Haaškog tribunala donesene su i glasom suca Güneya, iako on, kako piše “Süddeutsche Zeitung”, navodno više nije u stanju obavljati ovu dužnost. Dnevnik NZZ pak piše o lošem gospodarskom stanju Hrvatske.
U kontroverze oko odnosa u vrhu Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sada se umiješao i njemački dnevnik “Süddeutsche Zeitung”. On u svom izdanju od ponedjeljka (30.9.) u tekstu pod naslovom “Borba za prevlast na UN-ovom tribunalu” izražava dvojbe u radnu sposobnost suca Mehmeta Güneya, koji je bio i članom Žalbenog vijeća koje je odlučilo o oslobađajućoj presudi za hrvatske generale Gotovinu i Markača.
Stanje je puno gore
“U Den Haagu više nije nikakva tajna da turski UN-sudac Mehmet Güney (77) u međuvremenu nije više baš najsigurniji na nogama. I da još samo komunicira pismenim putem. Novo je međutim da ostali suci o tomu pričaju s vanjskim svijetom i da kažu: s Güneyom je stanje puno gore nego što to javnost pretpostavlja. I time čitava stvar postaje politički škakljiva.”
“Mi govorimo o tomu da on (Güney op. pr.) nije više u stanju pratiti dulje razgovore, da na sastancima gubi orijentaciju.” Isti izvor navodi da Güney samo prosljeđuje i potpisuje materijale koje sastave njegovi asistenti. U tekstu se dalje navodi da predsjednik suda Meron i dalje “vuče” za sobom Güneya toliko dugo dok mu on svojim ponašanjem pri presudama ide u korist.
“Medicinska ekspertiza o zdravlju jednog suca je moguća jedino ako to naloži sam predsjednik suda”, objašnjava se nadalje.
Jezičac na vagi u spornim presudama
“Süddeutsche Zeitung” podsjeća na to da je Güneyev glas bio presudan i u presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
“Sudac Güney, koji je od 1999. član UN-ovog tribunala, upravo sada igra važnu ulogu u ovom tijelu. Pri spornim odlukama je upravo njegov glas bio jezičac na vagi. Njegova odluka je bila odlučujuća i u spornoj oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. (…) Da Güney u petočlanom žalbenom vijeću nije odlučio zajedno s američkim predsjednikom suda, tada ne bi bilo ni zapanjujuće odluke 3:2 u korist oslobađajuće presude za dvojicu Hrvata.”
U članku se na kraju zaključuje kako Güneyov mandat završava tek 2015. ta da ga na ostavku može prisiliti samo predsjednik suda. U utorak (1.10.) se bira novi predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Povezani tekstovi
