e-Veritas, 06.10.2025, Loše ali “prihvatljivo”

Stanovnici i udruge s područja Velike Popine i Srba protive se gradnji 33 vjetrenjače u Prljevu, 18 u Kunovcu, 75 u Velikoj Popini i 16 u Glogovu

Nakon što su prošle godine uspješno obranili rijeku Unu od podizanja štetne mini hidroelektrane, stanovnici Gračaca započeli su novu borbu za očuvanje prirode. Iznimna je zainteresiranost različitih investitora u oblasti energetike za područje južne Like. Naime, u Velikoj Popini i okolnim selima zamišljena je izgradnja tri vjetroparka. Tamo već postoji 17 vjetroagregata s trafostanicama, dalekovodima i pristupnim cestama, ali za naredni period planirana je izgradnja preko 160 vjetroagregata u prečniku od 20 kilometara.

Kako upozoravaju iz udruge Eko čuvarkuća Velika Popina, investitor Iljko Ćurić želi sagraditi 33 vjetrenjače u Prljevu, 18 u Kunovcu, 75 u Velikoj Popini i 16 u Glogovu. Neslužbeno se spominju još neke lokacije. Medijski je isprva bila predstavljena gradnja od 37 vjetroagregata, da bi se na javnim raspravama ispostavilo da će ih biti daleko više.

U septembru su održane tri javne rasprave u Gračacu na kojima se raspravljalo o studiji utjecaja na okoliš. Prema tom važnom dokumentu, koju je po narudžbi investitora Poštak d.o.o. izradilo ovlašteno društvo Oikon d.o.o., izgradnja planiranog zahvata imat će “umjereno negativan utjecaj” na područje ekološke mreže Lisac te na ciljane vrste ptica, šišmiša i velikih zvijeri. U ocjeni studije koja je trenutno na javnom savjetovanju, navodi je da bi, uz primjenu mjera ublažavanja i predloženog programa praćenja, negativan utjecaj na ekološku mrežu i ciljeve očuvanja bio – “prihvatljiv”.

Kako su izvijestili mještani okupljeni oko lokalne inicijative “Borba za život i vodu – protiv vjetroelektrana”, stanovnici zaselaka na području Velike Popine i Srba koji su došli na prvu javnu raspravu, bili su zatečeni “nepotpunim, iskrivljenim, neistinitim podacima koji su objavljeni u studiji, a koje su ponavljali izrađivač studije i sam investitor.” Mještani su zato demonstrativno napustili sastanak, a zbog otvorenog neslaganja i bojkota, predstavnici vjetroparka su prekinuli svoju prezentaciju.

Mještani i aktivisti s područja Like i Dalmacije poručuju da je namjera lokalne inicijative da se obustavi realizacija ovog projekta. Stanovnici opravdano strahuju od lošeg utjecaja na životinjske vrste, po nadzemne vode te dva vodovoda s kojih se mještani Velike Popine snabdijevaju pitkom vodom. U Studiji utjecaja, tvrde, uopće nema spomena o tome. Dunja Delić Božić, biologinja iz Zagreba, prethodne je nedjelje u Velikoj Popini održala predavanje o utjecaju vjetroelektrana na prirodu i živi svijet. Ona i zainteresirani mještani trenutno izrađuju primjedbe na projekt.

Na pitanje kako je ovlaštena firma došla do ocjene da bi negativni utjecaj vjetroelektrana u konkretnom slučaju bio “prihvatljiv”, Delić Božić za Novosti objašnjava da se studije obično rade tako da se procjenjuju mogući utjecaji zahvata na sastavnice okoliša. Ako istraživači primijete da je moguće ispoljavanje značajno negativnog utjecaja, onda pokušavaju propisati mjere ublažavanja, čiji je cilj svesti utjecaj na prihvatljivu razinu. I manje-više, većina studija tako izgleda.

Također, napominje ona, moguće je da se za pojedine značajno negativne utjecaje utvrdi da njihov intenzitet ne može biti smanjen – to su razlozi zbog kojih bi neki zahvat mogao biti odbijen. Međutim, biologinja uočava još važniji propust.

– U planiranju i realizaciji vjetroelektrana postoji nekoliko razina, a jedna nadilazi procjenu utjecaja pojedinačnih zahvata na okoliš. Naime, puno vjetroelektrana kod nas se nalazi u prostornim planovima koji nisu prošli adekvatne strateške procjene utjecaja na okoliš. Neki od zahvata su uneseni jako davno kada to nije ni bilo obavezno raditi, a kasnije možda nisu ponovno analizirani prilikom izmjena i dopuna prostornog plana. Dobro prostorno planiranje u većini slučajeva je preskočeno – govori Delić Božić.

Kako je navedeno, u okviru izrade studije provedeno je dodatno istraživanje najosjetljivijih skupina: ptica, šišmiša i velikih zvijeri. Na području koje je predviđeno za izgradnju vjetroelektrana zabilježeno je čak 14 vrsta grabljivica, svih pretpostavljenih vrsta sova te 71 vrsta ptica pjevica koje nastanjuju otvorena staništa kamenjarskih pašnjaka i šikare hrasta medunca. Istraživanjem je zabilježeno 14 vrsta osjetljivih na koliziju s vjetroagregatima.

Biologinja ističe da su doista rađena opsežna istraživanja, ali da je vidljivo da za neke utjecaje zaključci nisu utemeljeni, odnosno ne postoji dovoljno podataka na osnovu kojih se može donijeti zaključak. Tu svakako spada utjecaj same izgradnje temelja vjetroturbina na krško područje i podzemne strukture, pa tako posljedično i izvore vode. Dubina temelja trebala bi iznositi 3,5 metra. Također, kumulativni utjecaji su u nekim segmentima zanemareni. Prelagano se donosi zaključak da kumulativni utjecaj nije značajan, komentira naša sugovornica.

I kako to obično biva u raznolikim borbama za očuvanje prirode, ni ovdje nije data prilika da stanovništvo, koje je prvo na udaru, iskaže svoje nezadovoljstvo pri početnom planiranju ovako velikih projekata. Štoviše, negativan utjecaj na ljude koji žive u neposrednoj blizini nije dovoljno dobro obrađen.

Doduše, u studiji je zabilježeno da bi tokom izgradnje vjetroagregata došlo do otvaranja određenog broja radnih mjesta, “čime se stvara mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva kao i lokalnih i regionalnih tvrtki.” U prazna obećanja o radnim mjestima Ličani ne vjeruju.

U toku je nekoliko procesa javnog savjetovanja, a nakon ulaganja primjedbi svoj sud će dati nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Lokalno stanovništvo je pokrenulo i peticiju za izmjenu prostornih planova.

– S lokalnom zajednicom treba razgovarati, treba čuti njihov glas, ne samo na javnim raspravama. Kako lokalna zajednica percipira život u području u kojem je oko njih planiran prsten vjetroparkova? Lokalna zajednica se osjeća usamljeno, a njih bi prve trebalo slušati kada se planiraju ovakvi projekti. Velik je propust što se njihov glas ne sluša. Mislim da je za mještane značajan korak kritika prostornog planiranja i traženja izmjena te traženja njihovog boljeg uključivanja u planiranje razvoja prostora u kojem žive – zaključuje Dunja Delić Božić.

Piše: Portal Novosti