Županijsko tužilaštvo u Splitu saopštilo je da je ispitalo i donijelo rješenje o istrazi protiv muškarca koji uz hrvatsko ima i državljanstvo Crne Gore. Osnovano se sumnja da je uhapšeni fizički zlostavljao zarobljene hrvatske vojnike i da je zajedno s vojnim policajcima i srpskim vojnicima iz puške pucao u jednu žrtvu, dok je jedan zarobljeni hrvatski vojnik umro od zadobijenih teških tjelesnih povreda. Dvojicu zarobljenika predao je drugoj paravojnoj jedinici znajući da će biti ubijeni. Takođe se sumnja da je osumnjičeni podređenim vojnim policajcima i srpskim vojnicima dozvolio da na navedenom području tuku zarobljene hrvatske vojnike, koji su od udaraca zadobili brojne teške i po život opasne povrede. Na predlog tužilaštva, istražni sudija je odredio uhapšenom istražni zatvor zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od uticaja na svjedoke i neometanog odvijanja postupka za krivično djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
Ova saopštenja prenijeli su mnogi mediji u regionu. Iako se u saopštenjima ne navodi ime osumničenog, neki hrvatski mediji naveli su da je u pitanju Zoran Korda a drugi da je u pitanju Zoran D.
Prema “Veritasovim” saznanjima osumnjičeni se zove Zoran Korda (1964) iz sela Zečevo, opština Kistanje (do 1995. opština Knin). Zoran je u avgustu 1995. godine izbjegao iz tadašnje Republike Srpske Krajine i sa porodicom se nastanio u Podgorici. Od mještana Zečeva i okolnih sela doznali smo da su se Zoranovi roditelji posle hrvatske akcije “Oluja” vratili iz izbjeglištva i obnovili svoje imanje, te da ih je Zoran u prethodnih dvadesetak godina redovno posjećivao i pomagao u održavanju i obrađivanju imanja, koje uključuje i maslinik od više stotina stabala. U međuvremenu su mu roditelji umrli, a Zoran je nastavio dolaziti u rodno selo i održavati imanje. Tako je i ove godine na nekoliko dana prije hapšenja sa sinom, snahom i unukom došao u rodno selo da pobere masline. Niko od rijetkih stanovnika Zečeva nije vidio kada je Zoran uhapšen, a ni on ni članivi njegove porodice nisu se odazivali na telefonske pozive rođaka iz susjednih sela, tako da su za njegovo hapšenje doznali iz medija.
Vijest o Zoranovu hapšenju je uznemirilo Srbe na području Kistanja, a i šire, tim više što niko od njih ne vjeruje da je Zoran počinio djela koja mu se stavljaju na teret, pa njegovo hapšenje dovode u vezu sa učestalim napadima na Srbe, poput onog kada su maskirani crnokošuljaši 3. novembra nasilno prekinuli manifestaciju pod nazivom Dani srpske kulture u Splitu.
“Veritas” raspolaže sudskom dokumentacijom iz koje proizilazi da je Županijsko državno tužilaštvo u Splitu optužnicama iz 2015. i 2016. za isto djelo optužilo Nebojšu Popovića (1961), Drinka Baljkovića (1951) i Janka Popovića (1958) protiv kojih se postupak vodi u odsustvu. U međuvremenu je postupuk u odnosu na Nebojšu Popovića razdvojen od ostale dvojice.
Po “Veritasovoj” evidenciji, od početka ove godine uhapšeno je šest Srba iz Hrvatske i bivše RSK zbog krivičnih djela ratnog zločina, trojica u Hrvatskoj, a trojica van Hrvatske.
U Hrvatskoj su, pored Zorana Korde, uhapšeni: Željko Babić (1955) iz Mokrog Polja kod Knina, uhapšen 1. jula, iako je od 2005. redovno svake godine po više mjeseci boravio u rodnom selu, i Dragutin Ćelap (1954) iz Topuskog, uhapšen 12. septembra (po drugi put) iako se prije više godina iz izbjeglištva vratio u rodni kraj i dugo godina bio funcioner SDSS-a.
Izvan Hrvatske po evropskom nalogu za hapšenje izdatim od strane hrvatskog pravosuđa uhapšeni su: Grković Dušan (1956) iz Lovasa, državljanin Srbije i Hrvatske, uhapšen 12. aprila, u Mađarskoj na graničnom prelazu Tompa – Kelebija, u Hrvatsku izručen 23. aprila; Davidović Milorad (1969) iz Grubišnog polja, državljanin Srbije i Švedske, uhapšen je 10. septembra na aerodromu u Švedskoj, u kojoj je živio sa porodicom od 2009. godine, u Hrvatsku izručen 26. oktobra i Živko Zagorac (1946) iz Turčević polja, državljanin Srbije i Kanade, uhapšen 16. oktobra na aerodoromu u Poljskoj, prilikom povratka avionom iz Srbije u Kanadu, gdje je živio od 2002. godine, nalazi se u ekstradicionom pritvoru gdje čeka odluku o ekstradiciji.
Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisalo hrvatsko pravosuđe, do sada je širom svijeta, po „Veritasvoj” evidenciji, uhapšeno najmanje 202 Srbina, od kojih su 84 ekstradirana u Hrvatsku. Trenutno se zbog krivičnih dela ratnih zločina u hrvatskim zatvorima nalazi 28 osoba srpske nacionalnosti, od kojih je 15 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.
U Beogradu i Banjaluci, 06. novembra 2025.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
