U organizaciji saborskog Odbora za ratne veterane raspravljalo se o mogućim modelima pravne zaštite i institucionalnog vrednovanja Deklaracije
Zakonska zaštita Deklaracije o Domovinskom ratu donošenjem zakona o Domovinskom ratu ne bi sadržavala sankcije, ali problem je što Deklaracija sada nikoga ne obvezuje; nema pravne zaštite vrijednosti pa je moguće da u vrijeme sjećanja na Vukovar jedan čovjek koristi umjetničke slobode i psuje Vukovar i biva oslobođen. Deklaracija nije plod političke trgovine, nego odgovor na gnjusne laži koje je širila Vesna Pusić kao ministrica vanjskih poslova.
Ova inicijativa nema veze s politikom, nego s konsenzusom braniteljskih udruga koje su shvatile koliko je potrebna zaštita vrijednosti Domovinskog rata, jer su postojeća rješenja neprecizna. Stav je udruga da se pod okriljem slobode izražavanja gnjusno vrijeđaju branitelji – te je stavove izložila Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, na okruglom stolu “Zakonska zaštita Deklaracije o Domovinskom ratu”. U organizaciji saborskog Odbora za ratne veterane raspravljalo se o mogućim modelima pravne zaštite i institucionalnog vrednovanja Deklaracije.
Deklaracija o Domovinskom ratu, donesena prije 25 godina u mandatu Vlade Ivice Račana, definira da je Republika Hrvatska vodila pravedan i legitiman, obrambeni i oslobodilački, a ne agresivni rat. Njome je Sabor pozvao sve građane te državne i društvene institucije da štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata.
Gregurić zagovara da se donese zakon o Domovinskom ratu, koji će Deklaraciju proglasiti temeljnim državnim aktom, osigurati pravnu zaštitu, s ciljem sprečavanja relativiziranja i narušavanja dostojanstva Domovinskog rata. Deklaracija, poručila je, “nije pamflet, nego državni dokument koji odražava istinu”.
SDP-ov Arsen Bauk podsjetio je da je Deklaracija usvojena 2000. godine s 88 glasova za i četiri protiv: “Sve što smo podržavali onda, podržavamo i danas. Ako se i dogode disonantni tonovi, oni dolaze od marginalnih skupina koje nas ne trebaju brinuti”, rekao je Bauk te naglasio da zakonska zaštita ne bi smjela ograničavati slobodu govora, jer je ona preduvjet demokratskog društva, a eventualna zastranjenja podliježu postojećim zakonima, i kaznenim i prekršajnim.”
Demantirao ga je predsjednik Odbora Josip Đakić: “Deklaracija nije donesena zato što je Račan bio predsjednik Vlade, nego zato što su branitelji izašli na ulicu nakon umirovljenja generala, uvreda Vesne Pusić, tadašnje potpredsjednice Vlade, izjavama o agresiji Hrvatske na BiH. Nije pala s neba, donesena je pod ogromnim pritiskom…”
Josip Jurčević govorio je o “sustavnoj kriminalizaciji rata, institucijama zarobljenima od crvene falange, Mesiću krivokletniku u Haagu, “velikosrpskim strukturama koje usred metropole organiziraju izložbu ubojica za pisaćim stolom…”
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave, Vedrana Šimundža-Nikolić, ustvrdila je da je Domovinski rat “kamen zaglavni hrvatske države” i pojasnila da su Kaznenim zakonom definirana djela protiv RH s kaznom do godine dana zatvora. Smatra da se njime štiti i Domovinski rat. A za raspravu je može li ta odredba biti preciznija. Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja, Ivica Akmadža, podržao je inicijativu za razgovor o tome kako zaštititi vrednote Domovinskog rata.
Protiv ideje sankcioniranja verbalnog delikta
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Ante Nazor, ne razumije one koji Oluju nazivaju zločinačkim pothvatom i žele zabraniti “Čavoglave”, ali ne podržava ideju sankcioniranja verbalnog delikta.
Nije mu prihvatljivo da kao znanstvenik ne bi smio propitivati Deklaraciju, smatra da se vrijednosti najbolje štite odgojem i obrazovanjem.
“Treba vidjeti što bi bilo dovoljno”, zaključio je Đakić, “da se dignitet Domovinskog rata zaštiti tako da se u zakon uz zaštitu zastave i grba apostrofira i Deklaracija”.
Izvor: Jutarnji list
Ставови изнети у подржаном медијском пројекту нужно не изражавају ставове органа који је доделио средства.
Povezani tekstovi
