e-Veritas, 17.06.2025, Ustaše kao branitelji

Nakon što je novopečeni šef Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata ustanovio da su ustaše “branili svoje selo, kućni prag i obitelji”, još je jasnije čime će se ovo netom sklepano tijelo baviti

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta (DP) i potpredsjednik Sabora, u prošlotjednom intervjuu Slobodnoj Dalmaciji je između ostalog ustvrdio da nikome “ne zamjera što je svoje hrvatsko selo branio od okupatora, ali ne vrijedi to samo za partizane u Dalmaciji”. “Puno je ljudi išlo u ustaše nesvjesno ideologije iza cijele priče, nesvjesno i zločina koji su se događali. Branili su svoje selo, svoj kućni prag, svoje obitelji”, kazao je.

Ne navodeći od koga su ustaše trebali braniti svoje pragove i od kojeg su to okupatora branili sela, Penava iznova pokušava prekrojiti povijest, izjednačiti antifašizam i ustašku ideologiju i državu, odgovornu za masovne zločine i koncentracijske logore poput Jasenovca kao najvećeg ustaškog logora na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske.

Tako je Penava, kao upravo imenovani predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata, dao naslutiti u kojem smjeru će se odvijati rad tog međuresornog tijela koje je 10. srpnja osnovala Vlada.

Premijer Andrej Plenković je rekao da će Povjerenstvo prikupljati i analizirati informacije o stradanju žrtava nakon završetka Drugog svjetskog rata i dati doprinos procesima “koji su započeti, ali nisu dovršeni onako kako bismo mi kao Vlada željeli”. Penava je to u istom intervju pojasnio kazavši i “da je pravi trenutak to formalizirati i konačno vratiti posmrtne ostatke žrtava križnog puta u Hrvatsku”.

Na koji će konkretan način ovo Vladino tijelo utvrđivati sudbine žrtava zločina nakon drugog rata zasad je nepoznato, premda su općenite nadležnosti propisane: razmatranje povijesnih okolnosti i činjenica vezanih za stradanje žrtava zločina počinjenih u razdoblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, prva je od stavki. Ali kako će se činjenice odvajati, na koji način će se utvrđivati konkretne okolnosti događaja od prije osamdeset godina?

Krajnji rezultat mogao bi biti jednako kontroverzan kao i onaj Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, tijela koje je Vlada osnovala u martu 2017. i koje je donijelo skandalozni dokument s preporukama, među kojima je i ona da se (ustaški) pozdrav “Za dom spremni”, koji je bio i na spomen-ploči za poginule pripadnike HOS-a prvobitno postavljenoj u Jasenovcu, u određenim prilikama može tolerirati, čime je legalizirana njegova upotreba u javnom prostoru.

Vlada je imenovala i ostatak članova Povjerenstva. Jedan od njih je Zvonimir Frka-Petešić, bivši diplomat i predstojnik Ureda predsjednika Vlade, kojeg javnost pamti po tome što je, dok je živio i radio u inozemstvu, imao formalno ili fiktivno prebivalište u Zagrebu, a kad je 2017. prihvatio posao u kabinetu premijera Plenkovića, prijavio je fiktivno prebivalište na Dugom otoku kako bi mu u Zagrebu dali na korištenje stan od stotinjak kvadrata. Kako su Novosti podsjetile još početkom 2022., Frka-Petešić je neistinito prikazao gdje prebiva kako bi, bez vlastitog financijskog doprinosa, mogao obitavati u reprezentativnom stanu na ekskluzivnoj adresi, stanu u kojem se svi popravci i zahvati financiraju iz državnog budžeta.

Članovi Povjerenstva su i Darko Nekić iz Ministarstva hrvatskih branitelja i Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te nekadašnja pomoćnica savjetnika predsjednika Franje Tuđmana za vanjsku politiku. U Povjerenstvu je i Irena Petrijevčanin, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao i Dražena Vrselja iz kvote Domovinskog pokreta, inače državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija. Vrselja je prije toga, od 2019. do 2023., obnašala dužnost intendantice HNK-a Osijek. U listopadu prošle godine tjednik Nacional tvrdio je da je potonja u toj kazališnoj kući štitila zlostavljačicu koja je provodila mobing nad podređenima. Nacional je također pisao da je jedan spor još u tijeku, a drugi je HNK, odnosno bivša intendantica, nepravomoćno izgubio.

Vlada je imenovala još dvojicu članova Povjerenstva: prvi je Dinko Čutura, povjesničar i ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva (HDA), bivši saborski zastupnik HDZ-a. Novosti su lanjskog siječnja pisale da je Čutura krajem 2023. potpisao priopćenje objavljeno na službenim internetskim stranicama HDA u kojem je genocid nad Srbima u NDH nazvao “tobožnjim”. Priopćenje je objavljeno nakon posjeta srpske delegacije u studenome 2023. u kojoj su bili Jelena Milić, tadašnja veleposlanica Republike Srbije u Hrvatskoj, direktor beogradskog Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić i kustos tog muzeja Bojan Arbutina. Svrha posjeta bila je pokušaj institucionalne suradnje Muzeja i Hrvatskog državnog arhiva koja bi se odnosila na znanstvena istraživanja prvorazrednih tema u vezi s Drugim svjetskim ratom, genocidom počinjenim nad Srbima, Židovima i Romima na cjelokupnom području NDH, kao i na realizaciju zajedničkih projekata.

Član Povjerenstva je i povjesničar desne provenijencije – Miroslav Akmadža iz Hrvatskog instituta za povijest, u čijem je znanstvenom interesu hrvatska povijest nakon Drugog svjetskog rata, s posebnim naglaskom na crkveno-državne odnose.

Piše: Portal Novosti