Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i crnogorski šef diplomacije Ervin Ibrahimović potpisali su danas u Tivtu ugovor između vlada dviju zemalja o darivanju Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi za potrebe hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Time je riješeno jedno od tri sporna pitanja zbog kojih je Hrvatska u decembru prošle godine blokirala crnogorskoj Vladi Poglavlje 31 i izrazila stav Hrvatske da podržava Crnu Goru na njezinu putu u EU, piše Jutarnji list.
Ostala dva pitanja još čekaju finalni dogovor: odšteta za zatočenike u Morinju i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, kojem je lokalna vlada u avgustu 2021. godine dala ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću, smatrajući ga zaslužnim vaterpolistom, što je naišlo na osudu hrvatske vlade jer je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Ministar Grlić Radman zahvalio je na razumijevanju važnosti da se osigura institucionalni prostor hrvatskoj manjini. Dom kulture “Josip Marković”, koji je sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, informativnog medija na hrvatskom jeziku Radio Duxa te Hrvatske knjižnice “Ljudevit Gaj”, osim praktične funkcije, podcrtao je ministar Grlić Radman, ima i snažno simbolično značenje kao mjesto očuvanja hrvatske kulturne baštine.
Hrvati u Crnoj Gori kao autohtona zajednica, rekao je hrvatski ministar, pokušavaju desetljećima regulirati imovinskopravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka koji su ga izgradili između 1920. i 1922.
Za ministra Ibrahimovića to je jasan znak da Crna Gora “želi njegovati i graditi prijateljske i partnerske odnose i povjerenje s našom prijateljskom državom Hrvatskom, a isto tako je hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi dio mozaika našeg društva”.
Odgovarajući na pitanje novinara Hine kojeg je zanimalo dobija li dom eksteritorijalnost, ministar Grlić Radman je rekao da se on može nazvati “corpus separatum”, ali podliježe crnogorskim zakonima, a eksteritorijalnost međunarodno pravo i Bečke konvencije drukčije reguliraju.
Na radnom sastanku razgovaralo se i o nizu bilateralnih i otvorenih pitanja, među kojima i o obeštećenju hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u logoru Morinj. Neslužbene informacije da je riječ o 17 milijuna eura odštete ministar Grlić Radman nije potvrdio. Naglasio je da Hrvatskoj nije važan iznos, već priznanje i satisfakcija za logoraše i njihove obitelji koje su bile zatočene u logoru. U Morinju je u razdoblju od 30. septembra 1991. do 18. oktobra 1992. godine Jugoslovenska narodna armija zatočila u nehumanim uslovima 292 osobe iz dubrovačke regije. O stradanjima u logoru svjedočilo je 169 zatvorenika, četiri osobe osuđene su za ratni zločin na 12 godina zatvora.
Veritas.info
Ставови изнети у подржаном медијском пројекту нужно не изражавају ставове органа који је доделио средства.
Povezani tekstovi
