Srbijanski sud početkom prosinca donosi odluku o sudbini Krunoslava Fehira
Početkom prosinca, kako nam je izjavio beogradski odvjetnik Bojan Stanojlović, Viši sud u Beogradu trebao bi donijeti odluku o sudbini Krunoslava Fehira, umirovljenog hrvatskog policajca iz Osijeka koji je sredinom lipnja ove godine uhićen u Srbiji, a u kolovozu i ekspresno optužen. Srbijansko tužiteljstvo tereti ga za sudjelovanje u skupini koja je ratne 1991. “poticala na genocid” nad osječkim Srbima. On se već više od pet mjeseci nalazi u beogradskom Okružnom zatvoru u kojem je završio kad je kao taksist (nakon umirovljenja bavio se taksiranjem) vozio putnika iz Osijeka u Srbiju.
Fehir, kojeg je otac ratne 1991. kao šesnaestogodišnjaka učlanio u Branimirovu osječku bojnu (BOB), jedinicu pod izravnim zapovjedništvom tadašnjeg osječkog sekretara za obranu, Branimira Glavaša, petnaest godina kasnije, 2006., kao aktivni hrvatski policajac, samoinicijativno se javio DORH-u i razotkrio detalje stravičnog ratnog zločina nad dvojicom osječkih civila, Čedomirom Vučkovićem i Đorđem Petrovićem. Opisao je kako su po Glavaševu nalogu srpski civili nezakonito privođeni, zatvarani u garaže tik do zgrade Sekretarijata za narodnu obranu, mučeni batinanjem i prisiljavanjem da piju solnu kiselinu, a zatim likvidirani. Detaljno je opisao kako je u kolovozu 1991., dok je držao stražu pred garažama, iz automatske puške ispalio hice u Vučkovića, koji je razdiran bolovima zbog solne kiseline koju je tijekom ispitivanja i batinanja bio prisiljen piti, provalio kroz vrata garaže. Fehirov iskaz pokrenuo je najopsežniji i najdugotrajniji kazneni postupak u Hrvatskoj za ratne zločine nad srpskim civilima u čijem središtu je Branimir Glavaš, a koji, nakon što je Ustavni sud 2015. ukinuo već donesenu pravomoćnu presudu, još uvijek nije okončan.
Hrvatskom istragom u početku je bio obuhvaćen i Krunoslav Fehir, ali je Županijski sud u Zagrebu obustavio postupak protiv njega, jer je obdukcijski nalaz Vučkovićevog tijela, obavljen na patologiji osječke bolnice, neposredno nakon njegove smrti, pokazao da je preminuo uslijed trovanja solnom kiselinom, a ne od prostrijelnih rana koje mu je zadao Fehir.
Ovoga tjedna, 19. studenoga, pred posebnim odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, održano je drugo ročište u postupku koje je srbijansko tužiteljstvo, nakon uhićenja Fehira u lipnju ove godine, pokrenulo protiv njega. Njegov beogradski odvjetnik, Bojan Stanojlović, predao je tužiteljstvu i sudu, na prvom ročištu održanom 12. studenoga na Višem sudu u Beogradu, ovjerene dokumente iz Hrvatske koji dokazuju da je Županijski sud u Zagrebu 2006. obustavio kazneni progon Krunoslava Fehira za isto djelo za koje ga sada tereti srbijansko tužiteljstvo – hice ispaljene u osječkog civila Čedomira Vučkovića.
Hrvatska bi dokumentacija o obustavi kaznenog postupka trebala biti presudna za obustavu sudskog postupka protiv Fehira u Srbiji, jer je djelo za koje ga srbijansko tužiteljstvo tereti, u Hrvatskoj već presuđena stvar. Prema pravnom načelu “ne bis in idem” (lat. ne dvaput o istom) za već presuđeno djelo ne može se iznova suditi.
Iako je postojala nada da bi srbijansko tužiteljstvo, nakon što mu je 12. studenoga odvjetnik Stanojlović uručio ovjerene dokumente koji dokazuju da je hrvatski sud obustavio kazneni progon Fehira, na ročištu 19. studenoga moglo samo povući optužnicu protiv Fehira, to se ipak nije dogodilo.
“Morate znati da tužiteljstvo, kad jednom podigne optužnicu, teško odustaje, i odluku o tome radije prepušta sudu”, kazao nam je u telefonskom razgovoru Fehirov odvjetnik Stanojlović.
“Suštinski je važno”, dodaje Stanojlović, “da je sud dokumentaciju iz Hrvatske koju je ovjerilo i hrvatsko Državno odvjetništvo, koju sam predao, prihvatio kao valjanu i za 2. prosinca sazvao novo ročište na kojem ćemo održati završne riječi. Očekujem da će nas par dana nakon toga sud pozvati i objaviti svoju odluku”, kazao nam je Stanojlović. O odluci, kazao nam je, ne želi unaprijed spekulirati.
Iako je Fehir umirovljeni policajac sa statusom hrvatskog branitelja, s iznimnim zaslugama u razotkrivanju jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj nad srpskim civilima, beogradski je odvjetnik Bojan Stanojlović hrvatske dokumente potrebne za njegovu obranu pred srbijanskim sudom morao pribaviti privatnim kanalima i preko nevladinih organizacija, a ne službenim kanalima preko ministarstava pravosuđa Hrvatske i Srbije. Hrvatska je 2011., nakon slučaja Purda, usvojila Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata Republike Srbije, bivše JNA i bivše SFRJ, tvrdeći da će na taj način štititi visoke hrvatske dužnosnike poput Vladmira Šeksa, Branimira Glavaša i drugih čije izručenje srbijansko tužiteljstvo uporno traži. Međutim, usvajanjem spomenutog Zakona o ništetnosti prekinuti su ranije uspostavljeni državni kanali pravne suradnje između Hrvatske i Srbije u slučajevima istraživanja i procesuiranja ratnih zločina.
Utemeljiteljica i dugogodišnja predsjednica srbijanskog Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, te niz profesora kaznenog prava, upozoravali su već ranije da Hrvatska, donošenjem spomenutog Zakona o ništetnosti i raskidanjem pravne suradnje sa Srbijom, nije zaštitila hrvatske državljane već je u nezavidnu poziciju dovela one svoje državljane koji završe pred nekim od srbijanskih sudova pod optužbom za ratne zločine, jer državna tijela koja su do tada surađivala u razmjeni dokumentacije i dokaza koji mogu pomoći optuženima, nemaju više ovlasti surađivati.
I Fehirova odvjetnika, Bojana Stanojlovića, je, na poticaj Vesne Teršelić, voditeljice Dokumente iz Zagreba, angažirala dugogodišnja Kandić, kako bi Fehiru bila osigurana kvalitetnija obrana pred srbijanskim sudom od one koju bi mu pružio odvjetnik određen po službenoj dužnosti.
Na pitanje je li mu Hrvatska platila troškove Fehirova zastupanja u proteklih pet mjeseci, Stanojlović nam je odgovorio kako od Hrvatske još nije dobio ništa.
Povezani tekstovi
