Za pripadnike nacionalnih manjina na jesen će biti organizovani dopunski izbori za njihove političke predstavnike u opštinskim, gradskim i županijskim skupštinama. Na nedavnim lokalnim izborima u maju ostalo je nepopunjeno 78 vijećničkih mjesta za manjine. Većina neupražnjenih mandata pripada Srbima – 49., objavljeno je na sajtu Portala Novosti (SNV).
Primjera radi, na području Zadarske županije ova nacionalna manjina će izaći na izbore u pet opština u kojima će birati ukupno sedam vijećnika, u gradu Obrovcu dva te će imati jedan vijećnički mandat u županijskoj skupštini. I pripadnici romske zajednice moraju izabrati još 14 svojih predstavnika, najviše na području Međimurske županije.
U pet većinski srpskih općina, pripadnici hrvatskog naroda će jednako tako birati svoje predstavnike: po jednog vijećnika u Dvoru, Jagodnjaku, Borovu i Trpinji te dva u Kistanjama. Kada se završi drugi krug lokalnih izbora 1. juna, Vlada RH raspisat će dopunske izbore 90 dana od konstituisanja gradskih, opštinskih i županijskih skupština, objavljuje Portal Novosti.
Biranje manjinskih predstavnika definisano je u članovima 107. i 108. Zakona o lokalnim izborima. Propisano je, između ostalog, ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice, u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, da će se broj članova predstavničkog tijela jedinice povećati do broja koji je potreban da bi odgovarajuća zastupljenost bila ostvarena.
Izmjene ovog zakona donesene su krajem 2020., uoči lokalnih izbora 2021., a odnose se na biranje predstavnika nacionalnih manjina u gradovima i opštinam u kojima oni čine više od pet procenata ukupnog stanovništva. Ranije je važila sasvim druga praksa, a riječ je o takozvanom institutu “povlačenja”. Ukoliko, na primjer, predstavnik srpske nacionalne manjine na lokalnim izborima ne bi bio direktno izabran, tamo gdje je to predviđeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, birala se ona lista koja bi bila prva “ispod crte”, a koja među kandidatima ima pripadnika srpske narodnosti.
S novim zakonskim odredbama nije bio zadovoljan saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček. Još prije četiri godine podnio je ocjenu ustavnosti člana 107. st. 3. i člana 108. st. 1. Zakona o lokalnim izborima, tvrdeći da je navedeno u nesuglasnosti s Ustavom RH te da nacionalne manjine imaju veće biračko pravo od Hrvata.
“Izbori bi trebali biti festival demokracije, no ovi izbori su festival nejednakosti hrvatskoga naroda s pripadnicima nacionalnih manjina jer isti mogu dva puta glasati za istu instituciju, dok je hrvatskome narodu to omogućeno samo jedanput”, izjavio je ovaj suverenist. Mjesec dana prije lokalnih izbora 2025., Ustavni sud je odbio Pavličekov prijedlog. U opširnom obrazloženju sudije su navele da dopunski izbori ne znače “dvostruko pravo glasa” te da na ovaj način većinski narod nije diskriminisan.
U odluci je citirano očitovanje Ministarstva pravosuđa u kojem je navedeno da se predstavnici nacionalnih manjina biraju na dopunskim izborima samo u onim jedinicama u kojima se propisana zastupljenost nije ostvarila.
“Dakle, nikako se ne može govoriti o umanjivanju prava pripadnika hrvatskog naroda u odnosu na pripadnike nacionalnih manjina prilikom glasanja za članove predstavničkog tijela, već upravo suprotno – radi se o ostvarivanju zakonom zajamčenog prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkom tijelu. Navedeno pravo, na jednaki način, ostvaruju i pripadnici hrvatskog naroda u jedinicama lokalne samouprave u kojima većinu stanovništva čine pripadnici određene nacionalne manjine”, navedeno je u obrazloženju odluke Ustavnog suda, a objavljuje Portal Novosti.
Veritas.info
Povezani tekstovi
