Serija incidenata koji su posljednjih tjedana potresli Hrvatsku je top tema u srbijanskim medijima. Najnoviji događaji iznova su otvorili pitanje položaja Srba u Republici Hrvatskoj, kao i navodno jačanje ekstremno desnih tendencija u društvu, dok se stavovi ljevice u Hrvatskoj, čiji su stavovi identični stavovima srbijanske desnice, uopće ne komentiraju.
Povod za raspravu bili su nedavni događaji u Zagrebu, Splitu i Rijeci. U emisiji „Jutarnji program“ Radio-televizije Srbije (RTS) o ovoj temi govorio je Savo Štrbac, direktor Dokumentacijsko-informacijskog centra Veritas i ratni ministar informiranja tzv. Republike Srpske Krajine, istaknuvši da takvi incidenti nisu izolirani, nego predstavljaju „kontinuitet“ duboko ukorijenjenih problema u hrvatskom društvu.
„Ovo nije ništa novo, to traje godinama. Samo ovog ljeta imali smo više događaja koji pokazuju isti obrazac – od koncerata Marka Perkovića Thompsona s ustaškim obilježjima i pozdravima Za dom spremni, do proslave obljetnice Oluje i negiranja zločina u Jasenovcu pod krovom Hrvatskog sabora“, rekao je Štrbac.
Posebno je upozorio na okrugli stol održan 28. listopada u Hrvatskom saboru pod nazivom „Znanstveni pristup žrtvama Jasenovca“, na kojem su, kako je naveo, „sudjelovali kvazinaučnici koji negiraju da je Jasenovac bio logor smrti“. Prema njegovim riječima, takvi događaji pokazuju da se u Hrvatskoj i dalje tolerira povijesni revizionizam, a poruke koje dolaze iz sabornice „šalju se kao legitimacija desnim skupinama na terenu“.
Štrbac smatra da hrvatske institucije ne pokazuju ozbiljnu spremnost da se obračunaju s ekstremizmom i da država često reagira tek pod međunarodnim pritiskom.
„Godinama svjedočimo o više od 500 etnički motiviranih napada godišnje, prema podacima Srpskog narodnog vijeća, a to je tek trećina stvarnog broja. Ljudi se boje prijaviti napade jer im poslije bude još gore“, izjavio je.
Kao primjer naveo je i zabranu koncerata srpskih izvođača, poput Balaševića i Bajage, te rušenje spomenika srpskim civilima u Borovu Selu na temelju novog Zakona o grobljima, što naziva „sustavnim brisanjem tragova srpske prisutnosti“.
Govoreći o uzrocima sve dubljih podjela, Štrbac je istaknuo da „problem nije samo u političarima, nego u cijelom društvu“.
„Od vrtića djecu uče da mrze sve što je srpsko. U Hrvatskoj u vrtićima uče djecu mrziti sve srpsko. Srbi se u udžbenicima prikazuju kao agresori i zločinci, kao oni koji su krivi za sve. U tome sudjeluju svi – školstvo, crkva, mediji, ulica i obitelj. To je proces koji traje tri desetljeća i sada se vraća kao bumerang“, upozorio je.
Prema njegovim riječima, najveći broj sudionika koncerata i sportskih događaja na kojima se čuju ustaški pokliči čine mladi rođeni nakon rata, „odgojeni u atmosferi mržnje i nacionalne isključivosti“.
Štrbac je ocijenio da trenutna politička situacija u Hrvatskoj dodatno pogoršava odnose.
„Plenković je, da bi ostao na vlasti, ušao u koaliciju s Domovinskim pokretom, koji se otvoreno ponosi proustaškom ideologijom. Oni su postavili niz uvjeta – od isključenja Pupovčevih Srba iz politike do prestanka financiranja srpskih medija. I svi su ti zahtjevi ispunjeni“, rekao je.
Dodao je da se u takvom okruženju međunarodne institucije „ponašaju kao nijemi promatrači“ te da ozbiljan pritisak na Zagreb izostaje.
Na pitanje postoji li mogućnost za poboljšanje odnosa i istinsku normalizaciju, Štrbac je ocijenio da se „možda naziru prvi koraci“.
Kao pozitivan primjer naveo je reakciju hrvatske policije koja je nakon incidenta u Splitu privela više osoba, što tumači kao „signal da je netko iz Europske unije ili Vatikana poručio Plenkoviću da je dosta“.
„Hrvatska mora sama riješiti ovaj problem, ali da bi to učinila, mora prestati zatvarati oči pred ekstremizmom koji je duboko prožeo društvo“, zaključio je Štrbac.
Na kraju razgovora poručio je: „Hrvatska je tolerantno društvo prema svima – osim prema Srbima i pravoslavcima. Tamo je tolerancija prema njima na nultoj točki.“
