Hrvatski sabor je danas usvojio konačni prijedlog Zakona o grobljima s ukupno 80 glasova za, 35 suzdržanih i 3 glasa protiv. Novi Zakon o grobljima, donesen nakon 27 godina, uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnju novih groblja te organizaciju, rekonstrukciju, proširenje i preseljenje postojećih mjesta ukopa građana Republike Hrvatske.
Novi zakon jasno propisuje prava i obveza jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS), upravitelja groblja, ali i korisnika groblja, postupak kojim se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta, a propisuju se i načini ustupanja prava korištenja (grobnog mjesta) i obveze javnih bilježnika da prijave ustupanje ili nasljeđivanje navedenih prava u slučajevima kada se ne podmiruje grobna naknada zbog čega korisnici groblja nisu imali pravnu zaštitu.
Zakon uređuje kremiranje i prosipanje pepela pa će JLRS moći propisati gdje je dozvoljeno prosipati pepeo na području njihova djelokruga.
Novi zakon detaljno propisuje i obvezu vođenja grobnih očevidnika i registra za svako groblje i koji će biti dostupni javnosti, a djelomično će biti i javno objavljeni.
Poštujući samostalnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLRS) čijem djelokrugu pripadaju sve komunalne djelatnosti među kojima je i održavanje groblja i krematorija unutar groblja, cilj Zakona je ujednačiti praksu i ukloniti nered koji vlada na pojedinim grobljima u Republici Hrvatskoj.
U odnosu na prvo čitanje usvojene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je usvojena primjedba pučke pravobraniteljice o potrebi jasnijeg definiranja simbola koji mogu vrijeđati moral i osjećaje građana. Takvima se smatraju spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. O prikladnosti spornih spomenika svoje mišljenje davat će stalna županijska Povjerenstva s pet neovisnih stručnjaka.
“Dosadašnji Zakon o grobljima ne sadrži odredbe kako ukloniti napise i ploče koji nisu u skladu s ustavnim poretkom, a nastali su tijekom okupacije i mirne reintegracije. Zato smo kroz prijedlog ovog zakonskog rješenja propisali da će se uklanjanje takvih natpisa i spomenika koji vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje sugrađana, provoditi postupkom pred nadležnim upravnim tijelom za komunalne poslove koje će donositi rješenje po prijavi ili putem upravitelja groblja. Nadležna osoba može zatražiti mišljenje Povjerenstva koje će osnovati župan. U njemu moraju biti povjesničar, povjesničar umjetnosti i pravnik, mišljenje nije obvezujuće. No upravitelj postupka ga je dužan tražiti”, rekao je ministar Bačić prilikom predstavljanja novog zakona u Saboru.
Povezani tekstovi
