Republika Srbija će procesuirati Krunoslava Fehira po zakonskim odredbama koje je dosad koristila samo jednom u recentnoj povijesti. Srpsko pravosuđe gonit će ga zato što je bio član postrojbe Branimira Glavaša, iste grupe čije je zločine upravo on pomogao razotkriti na hrvatskim sudovima.
Razvidno je to iz priopćenja koje je objavilo srpsko Javno tužilaštvo za ratne zločine, nakon što je Fehir prošle nedjelje priveden poslije ulaska u Srbiju i zadržan 48 sati u pritvoru. “Dana 16.06.2025. godine Javno tužilaštvo za ratne zločine je donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Krunoslava Fehira zbog krivičnog dela organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina iz čl. 145. stav 2. KZ SRJ. Prema osumnjičenom je određen pritvor rešenjem Višeg suda u Beogradu, Odeljenje za ratne zločine”, priopćilo je tužilaštvo minulog utorka. Fehiru je određen pritvor do 30 dana.
Navedeni članak 145. odnosi se na procesuiranje organizirane grupe nastale s ciljem počinjenja najtežih zločina, od genocida do mučenja i ubijanja civila i zarobljenika. Fehir je optužen po stavku 2. istog članka, koji predviđa minimalnu kaznu zatvora od jedne godine za svakoga “ko postane pripadnik grupe”.
U prijevodu, srpsko tužilaštvo je takoreći već odlučilo da je Glavaš ciljano ustrojio postrojbu isključivo zato da bi kroz nju činio najgore ratne krimene. Ako istraga dovede do optužnice koju će sud i usvojiti, Fehir će biti procesuiran zato što je bio njen član. Srpsko pravosuđe počelo je sporni članak koristiti tek ove godine, kako bi procesuirali pripadnike određenih grupa za koje smatraju da su osnovane radi počinjenja zločina.
U veljači ove godine isti je sud nepravomoćno osudio Tefika Mustafu za identično kazneno djelo. Optužen je zato što je “kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) (…) bio deo grupe organizovane za vršenje ratnih zločina nad civilima srpske nacionalnosti”, koja je 1999. godine “postavila punkt kod sela Labljane gde su, naoružani automatskim oružjem, prisilno zaustavljali civile srpske nacionalnosti koji su napuštali svoje domove, izvodili ih iz vozila i zastrašivali pucanjem”. Na punktu su zaustavili tri srpska civila, kojima se gubi svaki trag.
Po objavi presude, Fond za humanitarno pravo iz Beograda kritizirao je njen sadržaj, tvrdeći da tužilaštvo i potom sud nisu pružili “dokaze da je takva grupa postojala, odnosno da je formirana na osnovu dogovora radi vršenja krivičnih dela, niti da je okrivljeni Mustafa bio svestan tog dogovora i s tim znanjem pristupio grupi, što su nužni elementi za dokazivanje krivičnog dela koje mu je stavljeno na teret”. “Ovako vođen postupak nije doprineo rasvetljavanju okolnosti nestanka Gorana Marinkovića, Živojina Pavića i Predraga Miljkovića, niti ostvarivanju pravde, već je samo dodatno urušio poverenje žrtava u institucije”, napisao je Fond poslije presude.
Mustafa, dakle, nije procesuiran zbog zločina nad ovim civilima, nego zato što je bio dio sporne grupacije. Nakon višemjesečnog boravka u pritvoru osuđen je na samo godinu dana zatvora. Da je procesuiran po drugim člancima koji se odnose na individualnu odgovornost za kršenje pravila ratovanja, minimalna kazna bila bi pet godina.
Osnivačica Fonda Nataša Kandić potvrdila je Novostima da se po članku 145. za pripadnost grupi koju tužilaštvo i sud okarakteriziraju kao zločinačku predviđa kazna od jedne do osam godina, nakon čega postoji mogućnost sklapanja sporazuma o priznanju krivice.
– Tužilaštvo za ratne zločine to je primenilo u jednom drugom slučaju. Kod Fehira je značajna olakšavajuća okolnosti ta da je bio maloletan – rekla je Kandić.
Nataša Kandić potvrdila je Novostima da se po članku 145. za pripadnost grupi koju tužilaštvo i sud okarakteriziraju kao zločinačku predviđa kazna od jedne do osam godina, nakon čega postoji mogućnost sklapanja sporazuma o priznanju krivice
Fehir bi tako mogao ispaštati za članstvo u postrojbi u koju ga je kao maloljetnika učlanio otac i posredno odgovarati zbog zločina skupine koje je upravo on u Hrvatskoj rasvijetlio. Preko njegovih leđa Srbija bi mogla iskoristiti priliku da pravosudno parafira i vjerojatno proširi razmjere, brojnost i utjecaj odreda smrti koji je ubijao nedužne osječke civile.
Najveće javno ushićenje njegovim privođenjem iskazao je upravo Branimir Glavaš. “Želim mu dug boravak u srpskom zatvoru jer tamo i pripada. Čak štoviše, poslao sam mail srpskom tužiteljstvu za ratne zločine da im se stavljam na raspolaganje, uz jamstva neometanog povratka u Hrvatsku, i dostavio sam im brojnu dokumentaciju o krivnji Krunoslava Fehira”, poručio je Glavaš, neopterećen implikacijama optužbe protiv Fehira ili nesvjestan činjenice da će proces protiv njega zapravo poslužiti da se Glavaša (i) u Srbiji proglasi vođom zločinačke bande.
Za razliku od kosovskog vojnika na kojem je tužilaštvo testiralo članak 145. kako bi ga osudili zato što je bio dio paušalno proglašene zločinačke skupine, priča s Fehirovom postrojbom je jasnija. U svim postupcima protiv Glavaša i ostalih, pa i ovom zadnjem nepravomoćnom, hrvatski su sudovi utvrdili postojanje tajne grupe koja je privodila, mučila i likvidirala srpske civile u ratnom Osijeku.
Prema ponovljenoj prvostupanjskoj presudi iz 2023. godine, Glavaš je dobio sedam godina za nalogodavnu ulogu u otmici, mučenju i ubijanju sedam civila. Zapovjednica voda Gordana Getoš Magdić osuđena je na četiri godine. Izravni počinitelji zločina Dino Kontić i Zdravko Dragić dobili su po tri godine.
Fehir, međutim, nikada nije procesuiran. Nakon što je prije 20 godina Državnom odvjetništvu dao ključni iskaz koji je pokrenuo cijelu priču, kratko vrijeme bio je osumnjičenik. Teretilo ga se za zločin nad osječkim civilom Čedomirom Vučkovićem, u kojeg je kao šesnaestogodišnjak dvaput pucao ispred Sekretarijata za narodnu obranu grada Osijeka.
No, nalazi obdukcije pokazali su da Vučković nije preminuo od prostrijelnih rana. Usmrtila ga je akumulatorska kiselina koju mu je u usta ulijevao drugi pripadnik Glavaševe jedinice. Postupak protiv Fehira je obustavljen, nakon čega je postao svjedok optužbe i najvažniji pojedinac za razotkrivanje serije zločina nad civilima koje je prema neslužbenoj presudi Županijskog suda naručio ili propustio sankcionirati Branimir Glavaš.
Prije nekoliko godina Državno odvjetništvo u Hrvatskoj odbacilo je više kaznenih prijava protiv Fehira koje je podnio Glavaš. Pozvao se Glavaš i na beogradskog specijalista sudske medicine Đorđa Alempijevića, koji je na zahtjev njegove obrane svjedočio da je Vučković ipak preminuo od posljedica ranjavanja mecima. Glavaš sada nudi istu dokumentaciju srpskom tužilaštvu, u nadi da će je oni shvatiti drugačije od hrvatskog pravosuđa.
S obzirom na optužbe koje su prošloga tjedna nametnuli Fehiru, ništa nije nemoguće. Fehira i Mustafu, naime, povezuje činjenica da su obojica uhićeni nakon ulaska u Srbiju. Prema podacima Fonda, tužilaštvo za ratne zločine podiglo je prošle godine šest optužnica protiv osoba uhićenih na graničnim prijelazima koje se terete za zločine nad Srbima na Kosovu.
Prije toga, neki od njih su neometano i redovito dolazili u Srbiju. Odluka da se Fehir goni baš po citiranom članku nameće ozbiljnu sumnju da je on kolateralna žrtva međusobnih optužbi postjugoslavenskih država za nedovoljno efikasno procesuiranje ratnih zločina vlastite strane. I njihovu politizaciju.
Prenese li se logika srpskog tužilaštva koju su primijenili na Fehira i na druge buduće predmete, to bi značilo obuhvat stotina, ako ne i tisuća ratnih veterana koji ne snose osobnu odgovornost za kaznena djela. Dovoljno je da tužitelji neku postrojbu nakon izvida opišu kao fundamentalno zločinačku. I potom na listu traženih stave sve njihove članove.
Što se tiče Fehira, na kojem je testirana opisana pravosudna praksa, malo je toga jasno u ovoj priči. Informaciju o njegovom uhićenju među prvima je objavio tabloid Informer, blizak režimu Aleksandra Vučića. Prema Informerovim informacijama koje su prenijeli brojni hrvatski mediji, “on je sam došao na granični prelaz sa Srbijom, nakon čega su ga policajci obavestili da mora da pođe u Beograd, pošto je za njim raspisana poternica za ratne zločine”.
Informer je objavio i presliku navodnog Fehirovog iskaza beogradskim istražiteljima. U dokumentu od četiri stranice Fehir je rekao da je granicu prešao u svojstvu taksista, na zahtjev klijenta da ga preveze preko granice. “Sinoć sam putem aplikacije dobio prijevoz iz Osijeka do policijske postaje Bogojevo. Kad sam bio na graničnom prijelazu s klijentom, dao sam svoje dokumente srpskom policajcu, nakon čega mi je rečeno da moram s njima ići u Beograd kako bih dao izjavu. Što sam i učinio”, piše u ovom dokumentu, u kojem Fehir opisuje svoj ratni put, osnivanje Glavaševe postrojbe i detalje o stradanju Vučkovića.
Na kraju su ga istražitelji pitali je li vjerodostojan njegov intervju koji je dao 2005. Fehir je odgovorio potvrdno. Informer je objavio njegov intervju iz te godine, koji je dao za emisiju “Nedjeljom u 2”. Fehir u njemu tvrdi i da ga je Glavaš kao maloljetnika doveo u situaciju da je “morao likvidirati civile isključivo srpske nacionalnosti”, dodajući da je tada bio obmanut i da nije znao da se radi o civilima.
Izjava koja ga teško inkriminira pokazala se neistinitim preuveličavanjem, zbog čega do danas nije procesuiran u Hrvatskoj. Da je to istina, nikada ne bi mogao postati svjedokom optužbe. No njegov iskaz o stradanju Vučkovića, zapovjednoj ulozi Glavaša i strukturi njegove tajne grupacije za likvidacije na svim je sudskim instancama, uključujući i nepravomoćnu presudu iz 2023. godine, prihvaćen kao vjerodostojan.
Pitanje je, međutim, je li Fehir u Beogradu izrekao ijednu od navedenih rečenica. Analizirajući Informerov navodni iskaz od četiri stranice, Novosti su nedvojbeno utvrdile da je više od 80 posto sadržaja zapravo u zarez prepisan intervju koji je Fehir dao Slavici Lukić, novinarki Jutarnjeg lista, davne 2019. godine. Tko god je sastavljao “zapisnik”, samo je maknuo novinarkina pitanja. Ostali su gotovo svi Fehirovi odgovori, s identičnim rasporedom riječi, rečenica, zareza i točki. Na početku i na kraju “iskaza” ubačeno je nekoliko rečenica koje nisu iz intervjua. Među njima i Fehirova konstatacija da i dalje stoji iza onih izjava iz 2005. godine i opisani razlog prelaska granice, odnosno prijevoz klijenta “iz Osijeka do policijske postaje Bogojevo”.
Prije tri godine Ministarstvo hrvatskih branitelja je neslužbene informacije o optužnici iz Srbije protiv četvorice hrvatskih pilota nazvalo “pokušajem narušavanja pravednog karaktera Domovinskog rata”. Danas o slučaju Fehir šuti
Do zaključenja teksta, Novosti nisu uspjele doći do informacija je li ovo vjerodostojan iskaz i pod kojim okolnostima je Fehir uhićen u Srbiji. Hrvatski list 24 sata objavio je informaciju da su ga “navodno na hrvatskoj granici upozorili da Srbi imaju tjeralicu za njim, no on je ipak otišao”, ali ni ta informacija nije potvrđena iz MUP-a.
Ministarstvo pravosuđa, koje je zadnjih nekoliko godina počelo obavještavati veterane koji su na popisima traženih osoba u Srbiji, nije nam odgovorilo na pitanje je li ih Srbija obavijestila o interesu za Fehira i jesu li mu proslijedili tu informaciju. Neodgovoreno je ostalo i pitanje poduzimaju li ikakve korake vezano za njegovo uhićenje.
Isto pitanje smo postavili i Ministarstvu branitelja. Do završetka ovog teksta, odgovor je također izostao. U zadnjih desetak godina oba su resora, a posebno onaj zadužen za branitelje, redovito i žestoko reagirala na svaku najavu nove srpske tjeralice ili optužnice protiv hrvatskih veterana. Prije tri godine ministarstvo koje vodi Tomo Medved nazvalo je neslužbene informacije o optužnici srpskog tužilaštva protiv četvorice vojnih pilota “sumanutim potezom” i “pokušajem narušavanja pravednog karaktera Domovinskog rata i dostojanstva hrvatskih branitelja”. Sudeći po dosadašnjoj šutnji istog ministarstva na službene informacije iz Srbije, maloljetni hrvatski branitelj Krunoslav Fehir barem zasad nije dostojan njihovog odgovora na novinarsko pitanje, a kamoli kakvog priopćenja. Razotkrivajući ratne zločine svojih suboraca, može biti da je on percipiran kao “narušavatelj pravednog karaktera Domovinskog rata”.
Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, kaže da cijeni Fehira zato što je jedan od rijetkih koji je progovorio o ratnim zločinima.
– Poštujem ga jer je progovorio o svojim postupcima i postupcima drugih te više puta izrazio žaljenje zbog stradanja žrtava. U svojim je iskazima podsjetio na brutalnost i bezobzirnost u postupanju prema zatočenim civilima srpske nacionalnosti u garažama Sekretarijata za narodnu obranu grada Osijeka pod zapovjedništvom nepravomoćno osuđenog Branimira Glavaša – rekla je Teršelič za Novosti, ističući da je on primjer svima koji još nisu probili zavjeru šutnje i ne progovaraju kako ne bi i sebe teretili za sudjelovanje u zločinima.
– Sramota je hrvatskog pravosuđa što postupak za zločine nad srpskim civilima u Osijeku još nije okončan pravomoćnom presudom – dodala je, izražavajući zabrinutost što su Fehiru nakon privođenja u Beograd produžili pritvor.
– Plašim se za što će ga teretiti – kazala je Teršelič.
Prema informacijama do kojih su došle Novosti, Fehiru je dodijeljen odvjetnik po službenoj dužnosti. S obzirom na sezonu godišnjih odmora, vrlo je moguće da osim produženja pritvora nikakve značajne pravne radnje neće biti poduzete do početka rujna. Fehir će u pritvoru vjerojatno dočekati pravomoćnu presudu, kao žrtva još jedne arbitrarne prakse srpskog pravosuđa. Prema podacima Fonda, samo je državljanima Srbije optuženima za ratne zločine dozvoljeno da se brane sa slobode.
Povezani tekstovi
