Sutra se obilježava Dan primirja u Prvom svjetskom ratu. U vremenu pokušaja revizije istorije, za srpski narod posebno je značajno njegovanje kulture sjećanja i prenošenje istorijskih istina novim generacijama. Da se Srbija sve više okreće institucionalnom njegovanju kulture pamćenja, pokazuje i to što je Vlada Srbije u kalendar državnih obilježavanja za narednu godinu uvrstila još nekoliko datuma od nacionalnog značaja – među njima stradanje Srba u akciji “Bljesak” i bitku na Paštriku.
Bilo je potrebno 30 godina da se u zvanični državni kalendar obilježavanja značajnih datuma u Srbiji uvrsti i Dan sjećanja na Srbe stradale u zločinačkoj akciji “Bljesak”. Godišnjica stradanja Srba u akciji “Oluja” obilježava se od 2015. godine, a za prognane Krajišnike veoma je važno što će se ubuduće podsjećati i na srpska stradanja u “Bljesku”.
- Zaista nam mnogo znači zato što u zadnjih par godina se malo više priča o srpskom stradanju i to veoma znači porodicama, pogotovo što je i ta akcija uvrštena u datume obilježavanja jer zaista zaslužuje – istakla je Dragana Đukić, predsjednica Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza”.
Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, kaže da su cte dvije akcije sinonim za etičkjo čišćenje Srba iz Hrvatske.
- Po meni je dobro da se obilježava i ta akcija pod kodnim nazivom “Bljesak”, već sam spomenuo da su to dvije akcije koje – to su završne operacije etničkog čišćenja Srba – naglasio je Štrbac.
Prvog maja 1995. godine hrvatske snage protjerale su iz zapadne Slavonije više od 15.000 Srba, a ubijene su ili nestale 283 osobe. Njihove sudbine i tragedije, do sada skrajnute, dobiće pažnju javnosti.
- Približimo ljudima u Srbiji šta je to što su oni preživeli na svojim vjekovnim ognjištima. “Bljesak” će prvi put 1. maja biti obilježen kao dio državnih ceremonija i kao datum u državnom programu – naglasila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije.
Stradanje i progon Srba u Bljesku u živom je sjećanju savremenika, izbjeglice nisu riješile svoje probleme, a u Hrvatskoj negativna propaganda prema Srbima ne jenjava, kažu istoričari.
- Srpske žrtve zaslužuju minimum poštovanje, ne samo u Srbiji, nego i od susjeda, a posebno od onih koji promovišu evropske vrijednosti – priča istoričar Momčilo Pavlović.
Iz stradanja Srba kroz istoriju treba izvući pouke i istinu o prošlosti prenijeti novim generacijama.
- Izuzetno bitno da prenesemo to znanje, da jednostavno upoznamo našu djecu sa obimom stradanja, sa načinom – zašto smo mi prije svega stradali i od koga smo stradali, ne da bismo stvarali mržnju, već da bismo, kažem, usadili znanje, da bismo osvjestili najmlađe generacije, da bi poštovali svoj narod, svoju državu – poručio je Bojan Arbutina, direktor Muzeja žrtava genocida.
U kalendaru državnih obilježavanja od naredne godine naći će se i drugi istorijski datumi koji su duboko utisnuti u kolektivno sjećanje srpskog naroda, među njima i godišnjice bitke na Paštriku, Maričke bitke i operacije “Vazdušni most”.
Povezani tekstovi
