Procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj
1991-1995,
Pregled i Analiza
Dugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje

 

 

1. OPŠTE INFORMACIJE

1.1. Ujedinjene nacije su zabrinute zbog diskriminacije Srba i Roma u Hrvatskoj, posebno u oblasti zapošljavanja i obrazovanja, kao i zbog razlika u kaznama koje sudovi izriču Srbima i Hrvatima, zaključak je Komiteta UN za ukidanje rasne diskriminacije objavljenom 31. avgusta 2023. godine. ¹

Dodaje se da je Komitet zabrinut i zbog toga što nacionalni sudovi tek treba da završe procesuiranje osoba koja su odgovorna za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zbog ukupnog smanjenja broja istraga i krivičnih gonjenja od 2013. godine koje se tiču diskriminacije manjina.

“Takođe se dovode u pitanje razlike u izricanju kazni Srbima i Hrvatima, osuđenim za ozbiljna krivična djela. Komitet je pozvao državu članicu da ubrza krivično gonjenje osoba koja su odgovorna za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i da efikasno istraži i krivično goni sve takve pojedince, bez obzira na njihovo etničko porijeklo”, piše u saopštenju.

1.2. Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) iz maja 2023. godine, zbog zločina počinjenih u “domovinskom ratu” ² krivični je postupak u protekle tri decenije pokrenut ukupno protiv gotovo 4.000 osoba, od čega ih je pravomsnažno i nepravosnažno osuđeno 707, trenutno se pred nadležnim sudovima vodi krivični postupak protiv 499 osoba, dok se istraga vodi protiv 139 osoba. ³

1.3. U izvještaju DORH-a o radu državnih odvjetništava u 2022. godini ⁴ navode se sljedeći podaci:

1.3.1. U ovom izvještajnom periodu nadležna županijska državna odvjetništva zaprimila su 49 krivičnih prijava zbog krivičnih djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme “domovinskog rata”. Kako je iz prethodnog izvještajnog perioda u radu u državnim odvjetništvima ostalo 18 krivičnih prijava, to je u radu u tim državnim odvjetništvima bilo ukupno 67 krivičnih prijava zbog tih krivičnih djela; 39 prijava riješeno je donošenjem rješenja o provođenju istrage, dok su prijave protiv 13 osoba odbačene, bilo zbog smrti potencijalnog osumnjičenika, bilo zbog nepostojanja osnovane sumnje na učin djela; 8 prijava riješeno je na drugi način, i to ustupom drugom državnom odvjetništvu. Na kraju 2022. godine ostalo je 7 krivičnih prijava koje nisu meritorno riješene i u tim je predmetima u toku provođenje izviđanja i dokaznih radnji kako bi se moglo odlučiti o eventualnom pokretanju krivičnog postupka.

1.3.2. Tokom 2022. godine optužene su 22 osobe, a županijski sudovi nadležni za rad na predmetima zbog krivičnih djela ratnih zločina donijeli su ukupno 31 presudu, pri čemu je 26 osoba osuđeno, a 5 osoba oslobođeno je optužbe. Protiv oslobađajućih presuda nadležna su državna odvjetništva podnijela žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

1.3.3. Broj osoba (36) protiv kojih je doneseno rješenje o provođenju istrage nešto je veći nego 2021. godine (27), dok je broj optuženih osoba u uobičajenim okvirima kao i zadnjih nekoliko godina uprkos otežanom prikupljanju dokaza kod ovih krivičnih djela s obzirom na sve veći protek vremena od njihova počinjenja.

 

1.4. Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek u “Izvještaju o praćenju suđenja za ratne zločina za 2022. godinu” ⁵ navode sljedeće podatke:

1.4.1. Evidentiran je ukupno 61 krivični postupak u fazi glavnog pretresa koji je u nadležnosti županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Zabrinjava činjenica da je trend suđenja u odsustvu u predmetima ratnih zločina i dalje dominantan, zabilježen je isključivo u krivičnim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih jedinica i JNA. U izvještajnom periodu, na razini četiri nadležna suda, 41 od 61 (67%) krivičnih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika koji uglavnom prebivaju na teritoriju Republike Srbije. Od ukupnog broja praćenih postupaka, 57 (94%) ih je bilo protiv pripadnika srpskih paravojnih jedinica i JNA. U isto vrijeme, samo 4 krivična postupka vodila su se ili se vode protiv pripadnika hrvatskih jedinica i pripadnika HVO-a. ⁶

1.4.2. Deset krivičnih postupaka ponavlja se pred prvostepenim vijećima nakon ukidne odluke Vrhovnog suda RH (VSRH) i Visokog kaznenenog suda (VKS) ⁷. Zabilježili su 13 sjednica VSRH/VKS na kojima su uglavnom potvrđene prvostepene presude. U tri prvostepene presude sudovi su nakon provedenog žalbenog postupka, povisili zatvorske kazne optuženima. ⁸

1.4.3. Tokom 2022., nadležni sudovi donijeli su 19 prvostepenih presuda, protiv 32 optuženika, pri čemu je 24 osobe osuđeno, od čega 22 pripadnika srpskih formacija i JNA te 2 pripadnika hrvatskih jedinica ⁹, a 6 osoba je oslobođeno optužbe (svi pripadnici srpskih jedinica i JNA). Tri krivična postupka obustavljena su uslijed smrti okrivljenih.

1.4.4. Županijska državna odvjetništva nadležna za postupanje u predmetima ratnih zločina, tokom 2022. donijela su 18 rješenja o provođenju istrage protiv 39 osoba. Protiv 22 osobe podignuto je 17 optužnica zbog krivičnih djela ratnih zločina.

1.4.5. Najznačajnije pitanje i dalje je pravosudna saradnja u regiji. Unatoč pozitivnim pomacima, države u regiji „nailaze na velike poteškoće u osiguravanju saradnje od Hrvatske, koja se oglušila na zahtjeve za pomoć u preko osamdeset predmeta, a odgovor na neke čeka se već sedam godina“.

1.4.6.  Osiguranje prisustva okrivljenih tokom istražnog postupka i u fazi podizanja optužnice i dalje je sporno. Od 61 osobe pod istragama i optužnicama, njih 57-ero, odnosno gotovo 95%, pripadnici su srpskih snaga, a njih 49-ero, odnosno 81%, nedostupno je hrvatskom pravosuđu te se protiv njih krivični postupci provode u odsustvu.

1.4.7.  Za zločine počinjene nad Srbima u Vukovaru, od kasnog proljeća i ljeta 1991. godine pa do pada Vukovara, kada su ljudi nestajali sa svojih radnih mjesta i iz svojih domova, još uvijek se provode izviđaji u okviru tzv. prethodnog postupka pod ingerencijom državnog odvjetništva. Reakcija državnog odvjetništva izostaje i kad je riječ o zločinima Hrvatske vojske i policije počinjenim tokom vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ u maju 1995. godine, u mjestima zapadne Slavonije, primjerice u Medarima i Rajićima. Takođe upozoravaju i na izostanak istrage o stradanju crnogorskih zarobljenika koji su dovedeni u Vojno istražni centar “Lora” u Splitu u toku jeseni 1991. i prve polovine 1992., u predmetu “Lora 3”. Nadalje, u dvadeset i osam godina od operacije “Oluja“, hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica.

1.4.8. Nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, došlo je do stagnacije u kvaliteti krivičnog progona i suđenja. Nadležnim županijskim državnim odvjetništvima nedostaju kapaciteti za reviziju i istragu neriješenih predmeta ratnih zločina te se smanjila efikasnost istraga, posebno protiv pripadnika hrvatskih vojnih formacijai. Suđenja u odsustvu dovode do velike mogućnosti ponovnog otvaranja postupka, a vrlo ograničena regionalna pravosudna saradnja u procesuiranju ratnih zločina rezultira nedostatkom razmjene informacija i dokaza.

1.4.9. Posebni izvjestilac UN-a za unapređenje istine, pravde, naknade štete i jemstva neponavljanja, uočio je porast političkog uplitanja u procesuiranje ratnih zločina i naznačio da se čini kako je napredak u istrazi i procesuiranju ratnih zločina zastao u posljednjih 7 godina.

 

2. DOPUNA SPISKA PROCESUIRANIH

2.1.  Zbog kontinuiranog nastavka procesuiranja velikog broja pripadnika bivših TO, JNA, SVK, dobrovoljaca i funkcionera Republike Srpske Krajine (RSK) i Republike Srbije, imajući u vidu i očiglednu manipulaciju sa hrvatske strane i sa brojem procesuiranih s jedne strane, i izuzetno veliki interes Srba iz Hrvatske i bivše RSK kao i bivših pripadnika JNA za ovu problematiku s druge strane, Veritas se odlučio da, na osnovu naknadno prikupljanih informacija i podataka, što uključuje i novoprocesiurane u promatranom periodu (druga polovina 2022. i prvih devet mjeseci 2023) ali i ranije procesuirane za koje smo naknadno prikupili podatke, objavi dopunu ranije objavljenog spiska procesuiranih osoba za ratne zločine pred hrvatskim pravosudnim organima, uključujući i pripadnike drugih strana u ratnom sukobu, bez obzira na ishod procesa.

2.2. Sudbinu procesuiranih pred hrvatskim pravosudnim organima, i u ovom dopunjenom izdanju, pratimo i pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), odnosno pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MRMKS) i pred nacionalnim sudovima država u kojima su hapšeni, kako po pitanju ekstradicionih postupaka, tako i po pitanjima transfera radi izdržavanja kazne u zemljama njihova državljanstva, i vođenja kompletnog krivičnog procesa pred pravosudnim organima države u kojoj su uhapšeni ili čije državljanstvo posjeduju.

2.3. Radi bolje preglednosti, zadržali smo podjelu predmeta po regijama: Dalmacija, Lika, Banija, Kordun, Zapadna Slavonija, Istočna Slavonija Baranja i zapadni Srem, Ostatak Hrvatske i Ostatak SFRJ, bez obzira pred kojim je hrvatskim tužilaštvom (odvjetništvom) i sudom vođen ili se još vodi krivični postupak.

2.4. U podjelu iz predhodne tačke, i u ovoj dopuni, kao i u predhodnom izdanju, unijeli smo i odluke pravosudnih organa drugih država nastalih raspadom SFRJ pred kojima su vođeni postupci za ratne zločine počinjene na području Hrvatske i bivše RSK.

2.5.  Za polaznu osnovu podjele predmeta po regijama, zadržali smo prvi DORH-ov spisak procesuiranih za ratne zločine sa stanjem na dan 31.03.2004. i dopunjavali ga naknadnim DORH-ovim spiskovima i svim relevantnim podacima do kojih smo dolazili na razne načine.

2.6. Do velikog broja podataka korištenih u ovom dodatku takođe smo došli pregledom sudskih spisa i prateći izvještaje i internetske stranice hrvatskih pravosudnih organa i nevladinih organizacija iz Hrvatske (kao što su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Građanski odbor za ljudska prava…), analizom raznih domaćih i međunarodnih organizacija i institucija koje su se bavile (ili još bave) ratnim zločinima na području Hrvatske i bivše RSK, analizom memoarske građe učesnika u događajima iz ratnih devedesetih, analizom štampnih i elektronskih medija iz regiona, kako iz ratnog tako i poratnog perioda…. Ipak najviše relevantne građe i podataka i za ovu dopunu, kao i za predhodnu analizu, prikupili smo od procesuiranih osoba, sa kojima dijelimo podatke i informacije još od početka devedesetih prošlog vijeka.

2.7. Ova dopuna pregleda i analize obuhvaća podatke za 100 procesuiranih osoba, od čega su 45 iz ranijeg perioda a 55 novoprocesuranih u toku prošle i ove godine, što sa brojem procesuiranih iz predhodnog izdanja (3.524) daje broj od 1.624 procesuirane osobe pred hrvatskim pravosudnim organima zbog krivičnih djela ratnih zločina. ¹⁰

2.7.1. U dopunjenom izdanju među njima je 96 pripadnika bivše JNA, TO, SVK i dobrovoljačkih jedinica koji su ratovali na srpskoj strani, što sa procesuiranima sa predhodnog spiska (3.367) daje broj od 3.463 ukupno procesuiranih iz ove kategorije, jednog pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske. što sa procesuiranima sa predhodnog spiska (116) daje broj od 117 ukupno procesuiranih iz ove kategorije, svi procesuirani za ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske i biše RSK, te tri osobe procesuirane za zločine na području BiH, što sa procesuiranima sa predhodnog spiska (40) daje broj od 43 ukupno procesuiranih iz ove kategorije (27 pripadnika HV i HVO, 12 pripadnika srpskih formacija i 4 pripadnika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna).

2.7.2. U promatranom periodu uhapšeno je 15 osoba srpske nacionalnosti sa područja RH i bivše RSK, od toga pet po policijskim potjernicama prilikom ulaska u Hrvatsku (četvorica iz Srbije kopnom i jedan prilikom dolaska iz V. Britanije avionom), sedam po međunarodnim potjernicama raspisanim od strane hrvatskog pravosuđa (po jedan u Srbiji, SAD, V. Britaniji, Irskoj, Švedskoj, Norveškoj i Grčkoj), od kojih su petorica i izručena u Hrvatsku) i trojica u Hrvatskoj u svojim kućama, koje nisu napuštali ni prije ni u toku ni poslije rata.

2.7.3. Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta je do sada, po „Veritasvoj” evidenciji, uhapšeno najmanje 188 Srba, od kojih su 74 ekstradirana u Hrvatsku. Od ekstradiranih do kraja promatranog perioda protiv 30-orice postupak je obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru, dok su ostali pravosnažno osuđeni ili su im postupci još u toku.

2.7.4. Trenutno se u hrvatskim zatvorima zbog krivičnih djela ratnih zločina nalazi 33 osobe srpske nacionalnosti, uglavnom pripadnika bivših JNA i SVK od kojih je 16 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.

2.7.5. U analizu smo uvrstili i osobe protiv koji su vođeni sudski procesi za ratne zločine u drugim republikama bivše SFRJ. Tako je pred sudovima Republike Srbije za ratne zločine na području Hrvatske u promatranom periodu procesuirano pet osoba za ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske, svi pripadnici hrvatskih oružanih snaga, što sa procesuiranima sa predhodnog spiska (117) daje broj od 122 ukupno procesuiranih iz ove kategorije (među njima je 65 pripadnika JNA, TO, SVK i dobrovoljaca koji su ratovali na srpskoj strani, te 57 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, odnosno funkcionera u organima vlasti Republike Hrvatske u ratnom periodu).

2.7.6. U promatranom periodu nije bilo novih procesuiranja na području BiH, Crne Gore ni pred MKSJ, odnosno MRMKS, za ratne zločine počinjene na području Hrvatske, tako da u ovim kategorijama ostaju podaci iz predhodne analize.

 

2.8. U dopunjenu analizu uvrstili smo i predmete iz predhodne analize u kojima su u promatranom periodu poduzimane neke procesne aktivnosti (proširenje istraga, podizanje optužnica, prvostepeni, žalbeni te ponovljeni i obnovljeni postupci, uključujući i postupke pred Ustavnim sudom RH i Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).

2.8.1. Takvih je predmeta u promatranom periodu bilo ukupno 89 (83 predmeta protiv pripadnika TO,JNA, SVK, dobrovoljaca i funkcionera RSK i R. Srbije i protiv šest pripadnika HV i HVO). Većina tih predmeta obuhvaćaju više procesiranih osoba, odnosno ukupno obuhvaćaju 734 osobe (715 pripadnika TO, JNA, SVK, dobrovoljaca i funkcionera RSK i R. Srbije te 19 pripadnika HV i HVO).

2.8.2. U promatranom periodu prema ročišnicima četiri županijska suda nadležna za vođenje postupaka za krvična djela ratnih zločina, na mjesečnom nivou u prosjeku izvođeno je na glavne pretrese više od 70 osoba.

2.8.3. Postupci za ratne zločine u Hrvatskoj su postali rutina i svakodnevnica poput saobraćajnih nezgoda tako da ih više ne prate ni mediji ni stručni posmatrači iz raznih domaćih i međunarodnih organizacija i institucija koje se bavi ljudskim pravima, zbog čega najveći broj predmeta prođe “ispod radara” i javnosti i struke, što omogućava hrvatskom pravosuđu da, kontinuirano i nesmetano, procesuira pripadnike bivših JNA i SVK zbog svakovrsnih ratnih zločina, potkrepljujući na taj način hrvatski zvanični narativ rata devedesetih po kojem su vodili odbrambeni rat od „velikosrpskog agresora”, potpomognutog od strane JNA i lokalnih srpskih pobunjenika, stvorivši autentični “model” procesuiranja neprijatelja za ratne zločine, kojeg kao svoj brend izvoze po Evropi.

2.9. Za veliku većinu procesuiranih sa “Veritasovog spiska”, kako iz predhodne analize tako i iz ove dopune, raspolažemo i sudskim dokumentima (istražnim rješenjima, optužnicama i presudama…) iz kojih smo izvukli samo siže opisa inkriminisanih djela i neke karakteristične stavove postupajućih sudova iz obrazloženja presuda i drugih tužilačkih i sudskih akata.

2.10. Smatramo da je ovo Drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje publikacije „Procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj 1991-1995, Pregled i Analiza“ u kombinaciji sa prvim izdanjem, još solidnija osnova za dalja istraživanja ovog problema sa svih aspekata.

 

U Beogradu, 15. septembar 2023.

Savo Štrbac