NADBISKUP Stepinac je nastavljač agresivnog klerikalizma i hrvatskog nacionalizma svog prethodnika – nadbiskupa Antuna Bauera, koji je u ljeto 1914. nastupao sa izrazito antisrpskih pozicija. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Stepinac se ponašao istovjetno kao nadbiskup Bauer u vreme Prvog svjetskog rata, ispoljavajući solidarnost sa germanskom soldateskom i naročito sa ustaškim …
Portal Novosti, 06.2023, Rehabilitacija ustaškog apologeta
Više katoličkih institucija i Matica hrvatska organizirali su skup o Filipu Lukasu, predsjedniku Matice hrvatske koji je za vrijeme rata otvoreno podržavao ustaštvo i nacizam, predstavljajući ga kao humanistu Prošli tjedan u Zagrebu i Kaštelima održan je znanstveni skup “Humanist u nehumano doba – život i djelo don Filipa Lukasa (1871. – …
Večernje novosti, 06. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: HRVATI OSPORAVAJU KRIVICU SVOG “BOŽJEG PRAVEDNIKA”: Pitanje beatifikacije i kanonizacije Alojzija Stepinca
POKUŠAJI rehabilitacije i kanonizacije nadbiskupa Stepinca odvijali su se odmah poslije njegovog zatočenja 1946-1950, u vreme njegove smrti 1960, uoči razbijanja Jugoslavije 1988-1991. godine i naročito u najnovije vrijeme od 2015. do danas. Međutim, savremeno pitanje kanonizacije nadbiskupa Stepinca i dalje ostaje otvoreno. Dilema da li će papa Francisko kanonizovati …
Večernje novosti, 04. 12. 2023, VAŽNA ISTORIJSKA GRAĐA: Objavljena objedinjena svedočanstva 7.536 Srba o paklu logora u ustaškoj NDH
TEBI, Srbijo, blagorodna i predobra majko naša, upućujemo danas sve molitve naše. Tebi, blagoslovenoj hraniteljki prilježnoj i utješiteljki našoj jednorodnoj. Uz Hristos Vaskrese, ozarena ljepotom i dobrotom djela tvojih, djeca Tvoja, Tebi prebjegla kliču Ti danas gromoglasno: Hvala Ti i slava, Srbijo lijepa! Ovo je deo zahvalnice koju je u …
Večernje novosti, 01. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: KROATIZACIJA SRBA KATOLIKA: Hrvatsko otimanje dubrovačke srpske pismenosti i ćiriličnih i latinskih knjiga
I PORED izuzetno jake prozelitske propagande srpsko katoličanstvo je dugo odolijevalo kroatizaciji, što se naročito ispoljavalo u Dubrovniku i južnom primorju. O Dubrovniku kao nacionalnom i kulturnom sjedištu južnodalmatinskih Srba najbolje svjedoči popis stanovništva od 31. decembra 1890. godine, po kome je dubrovačka općina imala 11.177 stanovnika, od kojih je …
Večernje novosti, 30. 11. 2023, Dr Nikola Žutić: SAMO TRI ŽUPANIJE SU BILE HRVATSKE: Filolozi o kajkavskom dijalektu i srpskom štokavskom govoru
SLAVENSKI filolozi XIX vijeka bili su jedinstveni u procjeni da je ilirski jezik bio srpski. Tako je slovenački filolog Jernej Kopitar (1780-1844) kajkavce Hrvate smatrao za nesporne Slovence, “a bio je voljan da Hrvatima prizna primorske čakavce – svi ostali su Srbi”. Kopitar je zapisao: “Srpski jednako ilirski. Predeo srpskog …