Na računu Vlade na društvenoj mreži X oglasila se posebna savjetnica premijera za pitanje Holokausta i suzbijanje antisemitizma Sara Lustig. Najoštrije je osuđen vandalski čin, a u objavi je prešućena uloga SNV-a u ponovnom postavljanju ploče
Razbijanje spomen-ploče u uvali Slana na Pagu postavljenje 24. lipnja ove godine u čast žrtvama ustaškog logora policija istražuje, a Vlada pokušava priopćavati. Na društvenoj mreži X, račun Vlade, oglasila se posebna savjetnica predsjednika Vlade za pitanje Holokausta i suzbijanje antisemitizma Sara Lustig.
“Najoštrije osuđujemo vandalski čin kojim je ponovno razbijena spomen-ploča žrtvama ustaških logora Slana i Metajna na otoku Pagu. Ploča je ponovno postavljena 24. lipnja ove godine, povodom 85. obljetnice osnutka logora Slana, na inicijativu Koordinacije židovskih općina u RH i na prijedlog gradonačelnika Novalje Ivana Dabe, uz podršku @min_kulture_hr. Tog su dana 1941. u Slanu dovedeni prvi zatočenici, 30 Židova iz Zagreba. Slana i Metajna bile su dio prvog ustaškog koncentracijskog logorskog sustava Gospić–Jadovno–Pag, u kojem su zatočeni, mučeni i ubijani Židovi, Srbi i Hrvati. S dubokim pijetetom sjećamo se svih žrtava logora Slana i Metajna. Slana je mjesto koje svjedoči o počecima ustaških deportacija, uspostavi sustava koncentracijskih logora u NDH te progonu i ubijanju njihovih žrtava. Uništavanje spomen-ploče izravan je napad na kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava.”, glasi objava.
Sama činjenica da se netko oglasio na nečemu službenom Vladinom je korak naprijed, ali valja konstatirati da se zapravo nije oglasila Vlada, svakako nisu premijer Andrej Plenković ili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, nego osoba koja nema dužnosnički status.
Osim toga, u objavi se navodi da je spomen-ploča ponovo postavljena na inicijativu Koordinacije židovskih općina (što je točno), ali se prešućuje da je to inicijativa Srpskog narodnog vijeća te da je u toj inicijativi sudjelovala i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću.
Srpsko narodno vijeće iniciralo je i postavljalo spomen-ploču u uvali Slana 2010. i 2013. godine, a te su spomen-ploče uništene i u kraćem roku od ove postavljene krajem lipnja. Originalnu spomen-ploču postavilo je Udruženje boraca otoka Raba 1975. godine, a uništena je 1991. Djelatnici Arhiva Srba u Hrvatskoj prebacili su dijelove uništene spomen-ploče u Zagreb.
Logor Slana, za čije samo postojanje se mnogo manje zna nego li za druge ustaške logore, bio je najokrutniji u NDH. Smješten na kamenoj goleti bez vode i vegetacije, pet kilometara od mjesta Metajna. U njemu nisu postojali nikakvi uvjeti za normalan život.
Prvi zatočenici bili su Židovi uhapšeni u Zagrebu i u Slanu dovezeni 24. lipnja 1941. godine. Ubrzo su dovezene i skupine Srba, a njihov broj je od 10. srpnja znatno veći. U sjevernom dijelu logora bili su Srbi, u manjem broju i Hrvati, a u južnom Židovi. Logor je ukinut talijanskom fašističkom reokupacijom otoka na temelju Rimskih ugovora, u kolovozu 1941.
