Draga braćo i sestre,
Poštovani prijatelji,
Mi Krajišnici sa lijeve obale Une, evo već osamnaesti put, onoliko puta koliko godina i traje naše izgnanstvo iz zavičaja, na ovom svetom mjestu, palimo svijeće za pokoj duša našim rođacima, prijateljima, saborcima i sunarodnicima postradalim u posljednjem ratu i poraću na području Hrvatske i bivše RSK, istovremeno se sjećajući i onih koji stradaše u svim predhodnim i naknadnim ratovima, pogromima i progonima.
A neposredni povod za ovu tužnu manifestaciju jeste 4. avgust 1995. – dan kada su hrvatske oružane snage, uz odobrenje i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama HVO-a i Armije BiH, izvršile agresiju na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, odnosno na Srpsku autonomnu oblast Krajina, u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine.
Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN-a, pod imenom sektori “Sjever” i “Jug” i da su predstavnici RSK dan prije, u Ženevi i Beogradu, prihvatili prijedlog MZ o mirnom rješenju sukoba.
Za nekoliko dana neravnopravne borbe slomljen je otpor Srpske vojske Krajine. Narod zapadne Krajine, njih preko 220.000, poučen “istorijskim iskustvom”, kreće u dotad najveću srpsku “seobu”, na istok braći po vjeri i naciji.
I kad je prestao svaki otpor SVK, agresor je ubijao ljude u izbjegličkim kolonama i do Une i preko Une duboko u teritoriju tadašnje Republike Srpske.
Na putevima kojima su se kretale krajiške izbjegličke kolone ostajali su leševi ubijenih artiljerijskim granatama, avionskim raketama, snajperskim hicima, noževima…
Na evidenciji Veritasa nalaze se imena 1.838 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 1.185 (64%) civila, od kojih su oko polovine bili stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 537 (29%) žena, od kojih su dvije trećine bile starije od 60 godina, što predstavlja jedan od “crnih” rekorda posljednjeg građanskog rata na prostorima prethodne Jugoslavije.
Od ukupnog broja žrtava do sada je riješena sudbina tek oko polovine. Hrvatska izbjegava bez valjanog razloga ekshumacije i poznatih mjesta ukopa sa oko 300 posmrtnih ostataka, uglavnom pod oznakom “nepoznat”, što je jedinstven slučaj na području bivše Jugoslavije, kao što bez pravog razloga oteže i sa identifikacijama oko 400 dosad ekshumiranih posmrtnih ostataka.
A iz cijelog perioda rata i poraća, od 1991. do 2000., na Veritasovom spisku nalazi se preko 7.000 srpskih žrtava, među kojima je još uvijek više od 1.900 nerasvjetljenih sudbina.
Upravo njima, smrtno stradalima u posljednjem ratu na području Hrvatske i tadašnje RSK, ma gdje da im se kosti nalaze, simbolički i palimo, svih ovih osamnaest “postolujnih” godina na ovom istom mjestu, za svaku dušu po jednu svijeću.
Ako im ne možemo posjetiti grobove, bilo zbog tog što ne znamo gdje su, bilo zbog toga što ne možemo ili ne smijemo do njih, možemo upravo ovo što radimo večeras u porti Hrama Hrista Spasitelja – da im zapalimo svijeće i pomolimo se za pokoj duša njihovih.
I da ih nikad ne zaboravimo. Preko mrtvih predaka znamo ko smo, šta smo i odakle smo. Oni određuju našu svijest o pripadnosti nacionu i vjeri i uče nas vrijednostima kao što su sloboda, čojstvo i junaštvo. Braneći te vrijednosti izginuše i oni kojih se večeras sjećamo. Većinu od njh, slabih i nemoćnih, na ognjištima njihovim pobiše mrzitelji srpstva i pravoslavlja.
To su potomci onih koji su 1941. razrušili tek sagrađeni Saborni Hram SVETA TROJICA na čijim temeljima je i iznikao ovaj današnji.
Ja mislim da mi živi našim mrziteljima i zbog bljeskova i oluja ali i zbog jadovna i jasenovaca nemamo ni pravo ni ovlašćenje naših pokojnika da opraštamo ponovljeni genocid.
Svima onima koji nas mrze samo zbog naše vjere i nacije odgovaram riječima našeg nobelovca Ive Andrića “Nikog ne mrzim, osim one koji druge mrze”, uvjeren da tako i velika većina vas razmišlja.
Hvala Vam braćo i prijatelji na večeras poklonjenom sjećanju krajiškim stradalnicima, i sa opojanim i sa neopojanim kostima.
Narod koji koji zaboravi prošlost, nema ni budućnosti.
Pozovam vas da nam se pridružite u sjećanju na njih i narednih dana.
Povezani tekstovi
