Razni pritisci i izazovi vijekovima su pred srpskim narodom. Jedinstvo, okupljanje i divovska snaga uvijek su bili odgovor na to. Tako je bilo i na svesrpskom crkveno-narodnom saboru “Krušedolska zvona“.
Srbi, otjerani sa kućnog praga, domovinu su ponijeli u srcu. Na to treba stalno podsjećati, kažu Krajišnici. Neki su došli i ranije ali s ponosom ističu ko su i odakle su.
Milorad Korajica rođen je u Kninu. Savki put u Krušedolu savladaju ga emocije.
“Sa kime god se sretnem svako priznaje da se naježio kada krene pjesma, pogotovo himna Krajine, pa himna jedna druga, svima nam je zadovoljstvo da čujemo Dodika kako lijepo govori i kako je se sjeća i kako stavlja u amanet da to ne smijemo nikako zaboraviti. Republike Srpske Krajine više nema, ali zato svi su spremni da očuvamo ono što možemo, a to je Republika Srpska, ovo je mjesto gdje većini nas je prijatno to čuti i da se ne zaboravi”, kaže Korajica.
Saborovanje je način da se okupe i pošalju poruku jedinstva. Gdje god da se nalaze Srbi moraju da pokažu ko su, kome i gdje pripadaju i da po svaku cijenu sačuvaju tradiciju.
“Svugdje je neka Krajina, ovo je svesrpski sabor, mi smo uvijek u nekoj vojnoj Krajini. Kako nije važno? Važno je saborovanje oko nečega, to jedinstvo srpskog naroda, važno je da očuvamo tradiciju jer to je naša lična karta, jer šta smo bez tradicije, mi smo onda repa bez korijena”, rekao je Milivoje Ćirković.
Važno je i to da na Sabor iz godine u godinu dolazi sve više mladih. Da se tradicija prenosi i na njih i da znaju ko su, odakle su, ko su im preci i šta je istina o srpskom stradanju.
“Teritorija srpske Krajine je okupirana, ona nije reintegrisana u Hrvatsku, ona je zločinačkom agresijom, genocidnom agresijom okupirana, zato je važno da Krajišnici o tome pričaju, da se prizna Vlada Republike Srpske Krajine u egzilu jer oni imaju legitimitet i legalitet, sabornost i pamćenje kako bi se svi mi jednom mogli vratiti”, rekao je Aleksandar Malešević.
“Mislim da je važno pogotovo ta kultura sjećanja koja je počela sad da se vrati i asocira naše sjećanje ne smijemo zaboraviti naše korijene, odakle smo, mislim da je to neka stvar koja treba biti osnova svake kulture pa i naše pogotovo mi mladi, na kojima i svijet ostaje, mine smijemo da zaboravimo odakle smo. Kako kaže ona izraelska ‘Dogodine u Izraelu“, tako da ako Bog da dogodine u Krajini, dok god to živi živjeće i Krajina i srpski narod i dok god postoji tog duha krajina neće umrijeti, tako da ako je ne vratimo sada, vratićemo je za nekih 100 godina hoćemo”, rekao je Nenad Bosnić.
18 godina se Srbi iz Krajine sastaju u Krušedolu. Da se ožive sjećanja, da se sačuvaju običaji i tradicija.
Ljudi u Srbiji posebno okupljeni oko manastira Krušedol široko su prihvatili ljude iz Krajine koji su za sobom ostavili svoja vijekovna ognjišta i koji su samo ovdje mogli da pronađu svoj spas. Upravo ovakav način saborovanja jedinstven je način da se očuva tradicija i kroz šta su prošli ali i da poruče da su živote nastavili daleko od svog doma noseći domovinu u srcu.
Srpske svetinje vijekovima su bile mjesto okupljanja vjernog naroda, mjesto sabornosti. Manastir Krušedol je srpska svetinja, i upravo oko njega i u njemu utočište su pronašli brojni prognani sa vjekovnih ognjišta.
“Stalno smo bili nešto šikanirani, ili od ovog ili onog, ali opstao je srpski narod. Ovakvi sabori oko naših svetinja i drevnih bogomolja itekako su potrebni, počevši od kućnog praga, od porodice, od komšiluka, uvijek je potrebno bilo sobranje. Ono koje daje šansu i priliku da pogledaš čovjeka u oči da se raduješ svako jutro što si sreo neko živo čeljade, da se u tom razmijeniš mišljenje sa njim da pomognete jedni drugima, zapovjest je imperativ da poštujemo što je u duši Srbinovoj. I ovo je radost velika i svake godine predsjednik RS dođe jer on osjeća da je to dio njegovog naroda, odlio se dio naroda, hvala zemlji Srbiji koja nas je primila”, kaže vladika Vasilije, episkop sremski.
Sabor koji je počeo kao simbolično okupljanje u mjestu Čortanovci prerastao je u ozbiljan skup, koji iz godine u godinu okuplja sve više ljudi i time pokazuje svoj značaj, kažu organizatori.
“18. put, što za nas Srbe nije karakteristično jer mi se relativno brzo oduševimo nečim ali relativno brzo odustanemo, evo mi smo suprotan primjer i nadam se da će takvih primjera biti što više, evo ovolike godine nisu nas spriječile ni poplave ni korone, i evo Bogu slava okupljamo se, rekao bih u sve većem broju i u sve većem broju su prisutni predstavnici naših država i Republike Srpske i Srbije. Ne smijemo dati zaboravu da prekrije sve one koji su dali živote i žrtvovali se za opstanak srpskoga roda, a posebno trenutak kada naši arhineprijatelji pokušavaju da nam nametnu poziciju naroda parije i ovo je zaista trenutak kada moramo biti jedinstveni i kao rijetko kada”, rekao je Veljko Vukelić, organizator Sabora.
Šta se dešavalo Srbima za vrijeme najvećih stradanja treba ponovo podsjetiti. U najizazovnijem vremenu za srpski narod do sada, važno je pričati i iznositi istinu o srpskom stradanju. Sabora poput ovog treba još više organizovati, na njima se vidi snaga naroda koji je spreman da se bori za istinu.
“Ove godine 29 godina od završnih operacija etničkog čišćenja u Hrvatskoj, Bljesak je prošao, sad čekamo godišnjicu Oluje. Iduće godine je 30, to ćemo malo drugačije obilježiti, ja se nadam da će Akademija nauka Srbije izaći u susret da napravimo jedan naučni skup međunarodnog karaktera da pozovemo iz cijelog svijeta stručnjake i da sa neke vremenske distance razmotrimo šta se desilo i Srbima i ostalima. I čini mi se nakon ove rezolucije da je ljudi više i da ih je sve ovo malo više ujedinilo. Srbima da ih nešto lupi po glavi pa da se okupe”, kaže Savo Štrbac iz Centra “Veritas”.
Sabori poput “Krušedolskih zvona“ trebao bi da budu organizovani češće, smatra pisac i novinar Ratko Dmitrović. Da se na ovakav način kako se to radi u Krušedolu, širi jasnija slika o srpskom narodu. Svemu onome što oni nose sa sobom kao nasljeđe i svemu onome što im niko ne može oduzeti, a to su čast i dostojanstvo.
“Zato je nešto ovako veoma važno, ovdje se njeguje izvorna tradicija ovoga naroda, ovdje su pred očima ne samo događaji i gorki i oni prije toga prijatni, nego se ovdje njeguje kultura ovog naroda i to je najveća važnost. Naravno da ovako nešto ne može na drugom mjestu ili teško, s obzirom na duhovni značaj manastira Krušedol, ali treba naći još mjesta godišnje dva tri mjesta ovako nešto bude i da jedan dio našeg naroda, Srbi iz tzv. Hrvatske, prostora, dakle to je dio naroda koji je pun ljudima iz sfere kulture, obrazovanja dao srpskom narodu najviše, i to je tako to kažem da bih rekao i poručio da obrate pažnju na ovaj dio našeg naroda”, rekao je Dmitrović.
U Srbiji su našli svoje nove domove. Krajišnici pamte, dan kada su krenuli u nepoznato, matica Srbija je raširenih ruku prihvatila sve koji su život morali da krenu od nule. Srbija i Srpska su jedna porodica, poruka je koja je jasno ispisana.
“Saborovanje ovdje je posvećeno činjenici da je veliki broj ljudi sa prostora Krajine, FBiH, Republike Srpske upravo došao na ovaj prostor tražeći novi život. Mnogi bježeći od stradanja i zločina koje su činili ti drugi na tim prostorima na kojima su živjeli i mislili da su nam dobre komšije. 18. put smo tu , uz naravno svu podršku SPC, Vladike, sveštenstva svog manastirskog ovdje, okupljamo se da iskažemo to naše jedinstvo i zaista je ovdje divno biti. Poruke koje šaljemo je da se saberemo i okupimo, da ne izgubimo naše identitet, da iskažemo naše zahtjeve, da saborovanje uvijek i na ovakav način potvrdi jedinstvo Republike Srpske i Srbije, da u svemu manifestujemo činjenicu da smo jedan narod i da administrativne prepreke ne mogu da ostanu trajno i ne treba da ostanu trajno”, poručio je predsjednik Srpske Milorad Dodik.
“Cijeli svijet je vidio da su Srbija i Republika Srpska jedna porodica, jedna kuća, jedna duša, dva plućna krila jednog naroda. Bili smo ujedinjeni i danas smo ujedinjeni. Krajina je sveta stvar za sve nas. I taj zavičaj, danas građana Srbije, naših Krajšnika je nešto što se pamti i što se ne zaboravlja jer oni su Krajinu ponijeli sa sobom, nju niko njima ne može uzeti jer ona je pošla sa njima kroz pjesme, pismenu, kroz kulturu. Vidjeli ste koliko je bogatstvo u njihovoj kulturi i običajima, i drago mi je što sam dio ovog sabora, tu sam i da pošaljem poruku da je Srbija njihova kuća, da su ovdje svoji na svome i da ćemo se mi truditi da pomognemo i podržimo sva važna udruženja i projekte kojima se njeguje kultura krajiških Srba ovdje. Ovaj manastir je vijekovima utočište i sklonište za naše Srbe, ovdje nam počivaju kraljevi, patrijarsi ovo je duhovni zbeg i centar okupljanja našeg naroda i vladika Vasilije je nevjerovatnom snagom i upornošću uspio da pod krilima mati Angeline, sabere sve nas ma odakle dolazili”, naglasila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije.
Tradicionalnu manifestaciju 18. Krajiški crkveno-narodni svesrpski sabor “Krušedolska zvona” organizovali su Udruženje Srba iz Hrvatske zajedno sa Asocijacijom izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, Zavičajnim klubom “Slavonija” iz Inđije i Еparhijom sremskom.
Povezani tekstovi
