OD 1. JANUARA 2018. GODINE NA SNAZI NOVA DAŽBINA KOJA DODATNO UGROŽAVA PROTERANE KRAJIŠNIKE
Eho proslave dana „Oluje” još se ne stišava, bukti trgovinski rat, a najgore možda tek sledi. U Hrvatskoj će od sledeće godine stupiti na snagu zakon po kojem bi srpske izbeglice na svoje kuće plaćali skoro tri puta veći porez.
Naime, reč je o porezu na nekretnine koji se u Hrvatskoj od 1. januara 2018 . godine uvodi kao zamena za komunalnu taksu. Prema tom porezu, građani bi za vikendice i stanove u kojima ne žive, iznajmljuju ih ili su prazni, plaćali državi i do 160 odsto više novca nego po sadašnjoj komunalnoj naknadi. Nažalost, jasno je da će prvi na meti novog zakona biti Srbi koji su u vihoru rata napustili svoja ognjišta ili im je kuća do dana današnjeg neadekvatna za život. Na to upozorava i Siniša Ljubojević, sekretar Demokratskog saveza Srba u Hrvatskoj.
Srbi se i dalje iseljavaju, do 2021. biće ih manje od tri odsto
U ‘Veritasu” tvrde da u poslednje vreme sve više Srba napušta Hrvatsku.
- U hrvatskin državnim spisina postoje podaci koji pokazuju da u poslednjih četiri-pet godina pet puta više Srba prede iz Hrvatske u Srbiju da živi, nego što se Hrvata iz Srbije vrati u Hrvatsku. Ako se tako nastavi, prognoze su da će se do 2021. godine ostvariti crne ideje Franje Tuđmana, odnosno da će Srba u Hrvatskoj biti manje od tri odsto – kaže Štrbac. Danas u Hrvatskoj živi oko 200.000 Srba.
- Ovo je novi u nizu udara na izbegle Srbe iz Hrvatske. Ako se ima. u vidu da su im uslovi za obnovu kuća već otežani pošto, između ostalog, moraju da dokažu da su bili vlasnici te imovine pre 1991. godine i da nisu imali nikakvu nekretninu u bivšoj Jugoslaviji. A i svaki taj papir košta od 100 do 200 evra. Ovaj porez bi trebalo dodatno da odvrati Srbe od povratka u Hrvatsku i natera ih da prodaju svoje nekretnine – ističe Ljubojević.
Ali to nije sve. Kako kaže, na snazi je još jedan pravni akt koji ugrožava povratak Srba u Hrvatsku.
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, kažnjavaće se vlasnici koji ne obraduju ovu imovinu u skladu sa njenom namenom. A prognani ne obraduju zemlju. Na meti ovog zakona su i stariji Srbi koji su se vratili na svoje zemljište, ali više ne mogu da rade – objašnjava Ljubojević.
Kako kaže, zbog toga je bitno da Srbi ustanu protiv svih zakona koji ih ugrožavaju u Hrvatskoj.
- Pozivamo sve Srbe koji imaju hrvatsko državljanstvo da se priključe već postojećoj peticiji protiv poreza na nekretnine. Da se izborimo za referendum o tom porezu, kako bismo ga ukinuli na legalan način – kaže Ljubojević.
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac naglašava da se Hrvati ponašaju kao da nije bilo rata u kojem je proterano 400.000 Srba.
- U takvoj situaciji, kakav god zakon da donesu, bilo da se radi o prebivalištu, imovini, porezu na nekretnine … , on je diskriminišući ako nema izuzetke za izbegle Srbe. UNHCR je dosad izbrojao 20 diskriminišućih zakona u Hrvatskoj po Srbe, a oni i dalje nastavljaju s tim. Ne možete oporezivati nekoga ako mu niste dali osnovne uslove za život – ističe Štrbac.
Da li će novi porez na nekretnine zaživeti možda najviše zavisi od predsednika Srpskog narodnog veća Milorada Pupovca, na čijoj podršci opstaje aktuelna hrvatska vlada.
Ovaj zakon je donet u vreme prethodne vlade, a mi smo tada tražili da se unesu izmene po kojima porezom ne bi bile obuhvaćene kuće u obnovi i oštećene kuće . Nažalost, taj naš predlog nije prošao, ali kada je reč o sadašnjoj vladi, tek nam predstoje razgovori sa ministrima i premijerom Andrejom Plenkovićem.
Dobro je što odluku o visini poreske stope donose lokalni organi, a to znači da će stanovništvo biti zaštićeno tamo gde mi imamo većinu – zaključuje Pupovac.
I Hrvati pokrenuli peticiju
Peticiju protiv novog poreza na nekretnine već mesecima potpisuju svi građani Hrvatske, i to na inicijativu Udruženja poreskih obveznika “Lipa”. Sakupljeno je više od 107.000 potpisa.
- Posledica ovog poreza biće pad vrednosti nekretnina, ukupnog bogatstva građana, kao i aktivnosti u građevinskom sektoru, koji je tek ove godine počeo da pokazuje znake oporavka nakon krize i katastrofalnog potopa – naglašavaju u “Lipi”.
Marko Tašković
Blic, 9. avgust 2017, štampano izdanje