Nakon što je Tužilaštvo BiH poslalo zamolnicu Hrvatskoj za procesuiranje generala za zločine u akciji “Bljesak”, otvorila su se mnoga pitanja.
Hrvatsko Ministarstvo pravde potvrdilo je juče da je od Tužilaštva BiH dobijen zahtjev za krivično gonjenje 14 hrvatskih komandanata.
Hrvatsko Ministarstvo pravde navodi da je potrebno izvršiti detaljnu pravnu analizu dostavljene dokumentacije kako bi se utvrdilo postoje li formalne pretpostavke za preuzimanje krivičnog progona.
Dodaje i da će Ministarstvo prilikom donošenja odluke o daljem postupanju voditi računa o državnim interesima, ali i o najboljim interesima osoba za koje se traži ustupanje krivičnog progona, a sve u okviru važećih međunarodnih propisa i hrvatskog zakona.
Ukazuje se da dostavljene zamolnice ne mogu dovesti u pitanje legitimitet, kako se navodi, “oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja”.
Zahtjev Tužilaštva BiH da Hrvatska procesuira 14 generala zbog ratnih zločina počinjenih u operaciji “Bljesak” iz maja 1995. godine komentarisao je bivši ministar odbrane Ante Kotromanović, rekavši da je to odbačeno rezolucijom na Vladi i da je to “neostvariva misija”.
I kako sada stvari stoje potpuno je u pravu.
Hrvatski generali po svemu sudeći neće biti procesuirani, a odgovorni neće odgovarati za zločine počinjene u akciji Bljesak i to na području BiH.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u nedjelju (8. avgusta) da je još na snazi zaključak donesen prije šest godina o nesaradnji u postupku protiv hrvatskih vojnih komandanata, koje je donijela tadašnja vlada na čelu sa Milanovićem.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je takođe da u Hrvatskoj već neko vrijeme znaju za ovaj zahtjev Tužilaštva BiH, te da će Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske proučiti dokumentaciju, kako bi vidjelo postoje li prepreke da se to proslijedi Hrvatskom državnom tužilaštvu, koje će to proučiti.
“Na njima je da donesu odluke. Ne mogu trenutno prejudicirati što će Hrvatsko državno tužilaštvo učiniti. Ono što svakako može, u supstantivnom smislu, na kraju odbaciti to i tako riješiti problem”, rekao je Plenković.
Premijer Hrvatske ponovio je kako je stav Zagreba poznat, da su hrvatske akcije “Bljesak” i “Oluja” bile “oslobodilačke operacije koje su Hrvatskoj ponovo donijele integritet državne teritorije”.
“To su operacije na koje ćemo biti ponosni i nikakvi ih procesi, bez obzira na koji su način pokrenuti, neće dovesti u pitanje”, poručio je Andrej Plenković.
Zločin Tužilaštva BiH
Da bi zamolnica koja je podigla buru u Hrvatskoj mogla završiti neslavno i da je čak poslata sa lošim namjerama smatraju mnogi pravnici. Kako navode, ovaj potez bi mogao zauvijek osloboditi odgovornosti hrvatske generale za zločine tokom akcije “Bljesak”.
Advokat Slobodan Perič smatra da je Tužilaštvo BiH na ovaj način postalo saučesnik u krivičnom djelu. “Sasvim sigurno da neće biti procesuirani u Hrvatskoj i da su tim ustupanjem predmeta za sva vremena oslobođeni bilo kakve odgovornosti“, smatra Perić.
U dokumentu, Tužilaštvo BiH se poziva na Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima koji je potpisan 26. februara 1996. godine u Splitu, a u kome se navodi:
1) Pravosudni organi države moliteljice privremeno će prekinuti mjere u vezi s gonjenjem za djelo navedeno u molbi za preuzimanje krivičnog gonjenja.
2) Te će se mjere uvijek obustaviti:
1. ako je okrivljeni u zamoljenoj državi pravosnažno oslobođen ili je postupak obustavljen zbog pomanjkanja dokaza ili zato jer počinjeno djelo nije kažnjivo djelo,
2. ako su izrečena kazna ili mjera sigurnosti već izvršeni ili ako izvršenje po zakonu zbog akta pomilovanja nije više moguće.
3. za onoliko vremena za koliko je izvršenje kazne ili mjere sigurnosti potpuno ili djelomično odgođeno - – - navedeno je u članu 36 navedenog Sporazuma.
U nastavku molbe, Tužilaštvo BiH takođe se poziva i na član 35, u kome, između ostalog, navodi da se svi spisi iz predmeta, kao i izjave oštećenih, dostave zamoljenoj državi. To znači, da su, prema tvrdnjama Tužilaštva BiH, oštećeni u ovom krivičnom djelu dali saglasnost da se predmet ustupi Hrvatskoj.
- Ustupanje predmeta praktično znači da će biti pobijene činjenice za koje u Hrvatskoj tvrde da se nisu ni dogodile, upozoravaju predstavnici organizacija koje zastupaju interese srpskih žrtava.
“U toj akciji ubijeno je 283 ljudi, a među njima najviše civila. Ubijeno je 57 žena, devetoro djece, porušeno, popaljeno, opljačkano to što je pripadalo SAO Krajini. Primjera radi u Medarima su ubijene dvije porodice, dva brata Vukovića, njihove žene i njihovo troje djece“, kaže za BN televiziju direktor Dokumentaciono-informacionog centra „VERITAS“ Savo Štrbac.
Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je za BUKU da ne očekuje da će Hrvatska išta preduzeti po ovom pitanju. On kaže da je iluzorno očekivati da se nešto desi.
“Ne vjerujem u mogućnost saradnje po ovom pitanju. Posebno ako znamo da je Hrvatska po zahtjevima BiH odbijala saslušati i svjedoke u nekim slučajevima. Toliko je zločina počinjenih na području Republike Srpske, odnosno BiH od strane pripadnika Hrvatske vojske a da niko za to nije odgovarao,” rekao je Kojić.
Komšićevo (ne)znanje
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je ranije u ponedjeljak da ne postoji nijedan pravni osnov da Tužilaštvo BiH pokrene aktivnosti u vezi sa pokretanjem krivičnih postupaka protiv generala Republike Hrvatske.
“Prema mom mišljenju, ako se radi o operacijama ‘Bljesak’ i ‘Oluja', ne postoji nijedan pravni osnov da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrene takve postupke. Jer, i ako postoji takvo krivično djelo, ono nije počinjeno ni na teritoriji Bosne i Hercegovine, niti nad državljanima Bosne i Hercegovine. Za takvo nešto može biti samo i isključivo nadležno Tužilaštvo Republike Hrvatske”, rekao je Komšić.
Ipak, kako kaže Milorad Kojić, ovakve izjave predsjedavajućeg Predsjedništva su neodgovorne i odišu neznanjem, jer je poznato da su počinjeni brojni zločini na području BiH tokom akcije Bljesak i to prilikom granatiranja Republike Srpske.
Bez reakcije iz RS
I dok se cijela bura podignula u Hrvatskoj, zanimljivo je da još uvijek nema reakcije zvaničnika iz Republike Srpske na zahtjev za procesuiranjem hrvatskih generala. Osim izjava ljudi koji se bave ovom tematikom, niko od političkih lidera nije se oglašavao.
Izvještaj policije u Banjaluci
CJB Banjaluka je, naime, 7. septembra 2007. godine Okružnom tužilaštvu Banjaluka podnio Izvještaj protiv „devet identifikovanih i drugih neidentifikovanih lica“, pripadnika Vojske i MUP-a Republike Hrvatske, zbog postojanja osnova sumnje da su tokom akcije „Bljesak“ počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika i povrede zakona ili običaja rata.
Kako se navodi u zvaničnom saopštenju MUP-a RS, osumnjičeni su „ planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali napade na civilno stanovništvo, naselja, osobe onesposobljene za borbu, na području oblasti zapadne Slavonije i opštine Gradiška“.
Kao posljedicu napad je imao smrt, teške tjelesne povrede, teško narušavanje zdravlja civilnog stanovništva „preduzimanjem radnji ubijanja, namjernog nanošenja snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječnim postupanjem, primjenjivanjem mjera zastrašivanja civilnog stanovništva, kao i zarobljenih pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine“.
Zločini bez kazne
Rano ujutro 2. maja započelo je granatiranje Gradiške. Napadu na susjednu teritoriju u Republici Srpskoj pridružila su se i dva aviona HV-a. Posljedice cjelodnevnog napada bile su, između ostalog, i ubijena djeca: Dajana i Nemanja Gojić, čiji su roditelji teško ranjeni, i trogodišnja djevojčica Una Tadić, koja je poginula zajedno sa bakom.
Milovan Matić
Povezani tekstovi
