D.I.C. Veritas

DIC Veritas, 29.08.2018, Saopštenje povodom Međunarodnog dana nestalih osoba (30. avgust)

I ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih iznose se podaci da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za još od 10.000 do 12.000 osoba. Ono što dodatno frustrira porodice nestalih upravo i jeste činjenica što i dalje postoji više popisa nestalih, a broj na njima varira u zavisnosti od kriterija koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih ali i stavova političkih elita.

O nestalima na području Hrvatske i bivše RSK ove godine, zahvaljujući susretima predsjednika Srbije i Hrvatske i njihovom zajedničkom stavu da se ovom pitanju dade veći značaj, što ilustruje i imenovanje njihovih specijalnih izaslanika, Vrkića sa hrvatske, odnosno Matića sa srpske strane, mnogo se govorilo ali malo uradilo. Nema još ni usaglašenog jedinstvenog spiska nestalih.

Hrvatski zvaničnici i mediji najčešće iznose broj od trenutno 1.945 nestalih osoba na području Hrvatske iz rata devedesetih, među kojima je od 814 do 900 osoba srpske narodnosti, pozivajući se na Upravu za zatočene i nestale, koja deluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje, na čijem sajtu stoji da je još uvijek “nepoznata sudbina 1.526 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 419 smrtno stradalih osoba”. A Uprava se poziva na četvrto izdanje „Knjige nestalih“, koja sadrži “ažurirani” popis osoba nestalih na području RH (1.716) i otvorenih zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka (422), sa stanjem od 1. maja 2015. godine”, što je ukupno činilo 2.138 nerešenih slučajeva. Sadašnja razlika u brojkama između te knjige i Uprave je u činjenici da je u međuvremenu jedan broj identifikovan sa oba spiska i na obe strane.

Pošto u Knjizi nije navedena nacionalna, vojna i državna pripadnost popisanih osoba, “Veritas” je izvršio uporednu analizu i ovog četvrtog (kao i prethodnih) izdanja sa svojom evidencijom, na kojoj se u vrijeme analize (jun 2016) nalazilo 1.859 osoba i sa spiskom nestalih, koji je Hrvatska u decembru 2010. dostavila Međunarodnom sudu pravde uz svoj odgovor na kontratužbu Srbije u sporu po uzajamnim tužbama o genocidu, na kojem se nalazilo ukupno 1.024 osobe, i došao do sljedećih rezultata: sa “Veritasove” evidencije 974 osobe nalazilo se u toj knjizi, a 882 nije; sa hrvatskog spiska u Knjizi se nalazilo 839 osoba, a 215 nije; 56 imena iz oba popisa u Knjizi nalazila su se i na hrvatskom spisku i na “Veritasovoj” evidenciji; 365 imena iz oba popisa u Knjizi nije bilo ni na hrvatskom spisku ni na “Veritasovoj” evidenciji.

Uslov za ulazak u Knjigu nestalih nije stvarni nestanak već otvaranje zahtjeva za traženje kod nadležnog Crvenog krsta (nacionalnog ili međunarodnog) od strane nekog bliskog člana porodice nestale osobe, što znači da četvrta Knjiga ni u vreme objavljivanja nije sadržavala ažurirani popis svih osoba nestalih na području RH, a, kako stvari stoje, vjerovatno neće ni peto izdanje, za koje se najavljuje da će se objaviti do kraja ove godine.

Trenutno se na „Veritasovom“ spisku nestalih nalazi 1.786 osoba (1.282 civila i 495 žena) srpske nacionalnost koja su nestala u periodu 1991–1998. na području Hrvatske (1.731) i BiH (55). Ni ovaj spisak nije konačan, što ilustruje i podatak da je u posljednjoj godini među nestale upisano 10 novih osoba.

Sa područja Hrvatske, uključujući i bivšu RSK, počev od 2001. godine, iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica ekshumirano je 1.334 leša, od čega 406 još nije identifikovano.

VERITAS trenutno raspolaže sa još 256 (106 po hrvatskim izvorima) registrovanih (poznatih) grobnih mjesta srpskih leševa na području Hrvatske iz rata devedesetih, koja se, uz malo dobre volje sa hrvatske strane, mogu odmah ekshumirati, kao što su mogli i ranijih godina. Kada bi se leševi iz registrovanih grobnih mjesta ekshumirali te sa onim od ranije ekshumiranim i identifikovali, prosta računica pokazuje da bi se broj nestalih sa “Veritasove” liste smanjio za trećinu.

Porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, društvo ima pravnu i moralnu obavezu pomoći im u njihovom traganju. To je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.

Ovaj dan je i prilika da još jednom pozovemo sve porodice nestalih da kod institucija i organizacija koje se bave problemom nestalih provjere da li su njihovi nestali rođaci upisani u zvanične spiskove nestalih, odnosno da li su dali krvne uzorke (ako jesu i da li su zadovoljavajući) za identifikaciju po DNK metodi.

 

U Beogradu i Banja Luci, 29. avgusta 2018.

P R E D S J E D N I K

Savo Štrbac

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.