“A devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se hrvatskom parlamentu ponovno vratio naziv Hrvatski državni sabor (1997. – 2000.), Srbi su ponovno prošli „k'o bosi po trnju“: oko jedan posto ih je ubijeno, dvije trećine protjerano a još se ne zna koliko ih je od onih što su ostali pokatoličeno i pohrvaćeno, jer ti procesi i dalje traju”, teško optužuje Savo Štrbac.
Nisu se stišale reakcije Srba oko ideje Željka Reinera da se Saboru vrati naziv Hrvatski državni sabor.
Novi predsjednik Sabora vjerojatno nije ni slutio da će neki, a u ovom slučaju Savo Štrbac, otići tako daleko pa da će upozoravati na “vremena u kojima će Srbo proći k’o bosi po trnju”:
– Istog dana u Bazilici Srca Isusova u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici organizirano je misno slavlje Ante Pavelića, točnije, zadušnica povodom godišnjice njegove smrti. Na prvi pogled čini se da između tih događaja nema direktne veze i da je sasvim logično da državni parlament u svom nazivu nosi pored imena svoje države i pridjev ,,državni“. Međutim, veza postoji i to upravo preko spomenutog pridjeva u nazivu parlamenta. Naime, hrvatski parlament je pod imenom Hrvatski državni sabor postojao u vrijeme tzv. NDH. Osnovan je zakonskom odredbom poglavnika Ante Pavelića 24. siječnja 1942. Zastupnike sabora je tada imenovao poglavnik, jer izbori za njegov saziv nikad nisu održani. Sabor je imao savjetodavnu funkciju. Srbi ne smiju zaboraviti što im se dogodilo u vrijeme kada je parlament nosio ime koje mu namjerava vratiti njegov novi predsjednik. A devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se hrvatskom parlamentu ponovno vratio naziv Hrvatski državni sabor (1997. – 2000.), Srbi su ponovno prošli „k’o bosi po trnju“: oko jedan posto ih je ubijeno, dvije trećine protjerano, a još se ne zna koliko ih je od onih što su ostali pokatoličeno i pohrvaćeno jer ti procesi i dalje traju.
I opet je parlament pod istim imenom kao u vrijeme NDH ozakonio rezultate etničkog čišćenja. Zatim je, 2000, parlament ponovo postao Hrvatski sabor, a hrvatsku javnost treba na te događaje stalno podsjećati – izjavio je Savo Štrbac, ne osjećajući potrebu razjasniti podatak o “ubijanju i pohrvaćivanju Srba od 1997. do 2000. godine.
Povezani tekstovi
