‘Tako se troše golema sredstva na obnovu, a država umjesto da tuži one koje zloupotrebljavaju zakonska prava – ne radi ništa. Čudi me da država ne koristi svoja zakonska sredstva da ostvari svoju tražbinu, dok s druge strane slušamo o mogućim smanjenjima plaća, mirovina te uskrati raznih socijalnih prava. Zloupotrebe ovog prava su moguće i to se radi. Puni su oglasnici takvih stanova koji se prodaju, a izgradila ih je država.', protumačio je odvjetnik Davorn Karačić.
Srbijanske vlasti pozvale su sve izbjeglice iz Hrvatske koji su nositeljii stambenog prava da u propisanom roku podnesu zahtjeve nadležnim službama. Ovo je već šesti put kako su se ti rokovi produživali, a krajem kolovoza ističe posljednji rok. Stoga i ovaj poziv srbijanskih vlasti treba gledati u kontekstu požurivanja onih koji još nisu predali dokumentaciju da to učine, obzirom se za zbrinjavanje takvih osoba izdvajaju znatna sredstva. Prema informacijama koje su izašle, broj izbjeglica koji trenutno žive u Srbiji, a koje treba trajno stambeno zbrinuti, je 75 900. Dakle, radi se o njihovu ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje ili otkup stanova.
Iako je hrvatska država dosad izdvojila velika novčana sredstva za takve programe, postoje i neka zakonska rješenja, a kojima Savo Štrbac, predsjednik ‘Veritasa', nikako nije zadovoljan. U prvom redu to su zakonom propisane obveze osoba koje su u tom programu da prijave prebivalište, te žive u objektu koji im je država sagradila. Postoje rokovi u kojima se takav objekt ne bi smio prodavati i to Štrpca najviše i smeta. Kaže da bi odaziv bio stopostotan kada bi se omogućilo da se tako dobiveni stanovi mogu odmah prodavati. Štrbac je neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju gostovao na jednom skupu u Beogradu na kojem su se žalili na Hrvatsku kako ne rješava stambena pitanja srpskih ozbjeglica, ali su i izrazili nezadovoljstvo i novim zakonskim rješenjima o pitanjima prebivališta jer više neće moći imati prijavljene dvije adrese.
Prijatelji Save Štrpca prodaju dobijene stanove
Štrbac je na internetskoj stranici ‘Veritasa', svjesno ili nesvjesno, otkrio kako se izigravaju pozitivni zakoni Republike Hrvatske. Evo što piše:
Još od kada je 2010. donesena prva Odluka o prodaji stanova u vlasništvu RH počelo se govorkati da se stan dobijen u najam može prodati odmah po otkupu bez obaveze življenja u RH. Jedan moj poznanik, koji je 1991. izbjegao iz Zagreba, gdje je posjedovao dvosobni stan, ovako je rezonirao: Za četveročlanu porodicu dobit će u najam zamjenski stan od 65 kvadrata. Izračunao je da će mu za otkup trebati oko 32 500 eura, a prodati će ga za najmanje duplo više. Pošto nema svojih para, pronaći će kupca koji će ga, uz mali popust, kreditirati za nekoliko dana dok ne sredi papirologiju o otkupu, nakon čega će se s ostatkom od prodajne cijene, od najmanje 30-ak tisuća eura, vratiti u Srbiju, gdje će za te novce sagraditi kuću za svoju porodicu. Stan je dobio još prije dvije godine i odmah je podnio i zahtjev za otkup, ali ga još nisu pozvali na potpisivanje ugovora o otkupu pa nije ni tražio kupca. U međuvremenu živi i u Inđiji u iznajmljenom stanu, i u Zagrebu, gdje također plaća najam državi od 2,70 kuna po kvadratu plus komunalije.
Republika Hrvatska donijela je zakonska rješenja i ponudila novčana sredstva upravo onima koji se žele vratiti i živjeti, no čini se da je intencija Save Štrpca da se ti stanovi mogu odmah prodavati.
Postavlja se pitanje kako je netko izgubio stanarsko pravo. Ako su pojedinci dragovoljno napuštali svoje stanove, onda su oni izgubili stanarsko pravo. Kad bi netko dokazao da je pod prisilom napustio svoj stan, onda bi takva osoba ostvarivala pravo povratka stanarskog prava ili, u drugom slučaju, da ga se stambeno zbrine. Iz političkih razloga privilegiraju se oni koji se ne bi smjeli privilegirati.
Zakon je jasan
Zagrebački odvjetnik Davorin Karačić s pravnog stajališta komentira ovu problematiku te upozorava da je tekst zakona vrlo jasan.
- Država obnavlja stambene objekte bivših vlasnika, a zakonom je propisano obavezno prijavljivanje prebivališta i zabrana prodaje kuće sljedećih deset godina. Ovdje se ne radi o obeštećenju već o dobroj volji, poklonu Republike Hrvatske onim ljudima koji bi se vratili. No, jako veliki broj ljudi izigrava to povjerenje, a Republika Hrvatska ne čini ništa da zaštiti svoje pravo. Tako se troše golema sredstva na obnovu, a država umjesto da tuži one koje zloupotrebljavaju zakonska prava - ne radi ništa. Čudi me da država ne koristi svoja zakonska sredstva da ostvari svoju tražbinu, dok s druge strane slušamo o mogućim smanjenjima plaća, mirovina te uskrati raznih socijalnih prava. Zloupotrebe ovog prava su moguće i to se radi. Puni su oglasnici takvih stanova koji se prodaju, a izgradila ih je država. – zaključio je Karačić.
Povezani tekstovi
