BEOGRAD (SNV) – Neposredno prije nego što je Hrvatska postala ravnopravna članica Evropske unije, u Beogradu je održana redovna izvještajna skupština Asocijacije 30 izbjegličkih udruženja na kojoj je izraženo razočarenje ulaskom Hrvatske u EU s obzirom na masu neriješenih problema srpske zajednice u Hrvatskoj i izbjegličke populacije u Srbiji. Na osnovu dosadašnjeg lošeg iskustva, iskazana je sumnja u dobronamjernost hrvatske vlasti da će preuzete obaveze i nezavršeni posao ostvarivanja statusa i povratka prava obaviti u EU.
- Iza nas je jedno vrijeme u kom je bilo moguće da uradite zločin, protjerate ljude, oduzmete im imovinu, donesete niz diskriminirajućih zakona kojima ozakonjujete etničko čišćenje i poslije toga svega budete primljeni u Evropsku uniju. Najviše nas zbunjuje da Srbija, zemlja u kojoj živimo sve to mirno posmatra, kazao je predsjednik Asocijacije Milojko Budimir i istakao da s obzirom na srpsku problematiku u Hrvatskoj, zakoni koje hrvatska država donosi ne idu u prilog Srbima povratnicima niti izbjeglicama u Srbiji.
- Mi, izbjegli Srbi iz Hrvatske bili smo konstitutivan narod i stvarali smo AVNOJ-ske granice, a sada smo postali najveće žrtve koje su ostale bez svega, napomenuo je Budimir i dodao da izbjegličku populaciju posebno brine novi Zakon o prebivalištu koji kako kaže, “čini velike probleme”.
- Nećemo više moći imati dvije adrese. Što nećemo imati pravo glasa na lokalnim izborima u Hrvatskoj, nije ključno, ali sve to vodi do toga da bismo se jednog dana mogli naći kao stranci u državi u kojoj smo se rodili i u kojoj je ostala naša imovina i naša zemlja. Kakve će to posljedice povući za sobom, upitao se Budimir i naveo primjer procesa legalizacije koji je preskup za financijske mogućnosti srpskih povratnika i izbjeglica, ali i za samu vrijednost nelegalizirane imovine.
Jedna od temi na skupštini Asocijacije izbjegličkih udruženja bilo je i stambeno zbrinjavanje sa kojim se izbjeglička populacija ne miri.
- Stambeno zbrinjavanje je prevara i ono ne može biti zamjena za stanarsko pravo. Ako je netko imao stanarsko pravo, ne treba ga zbrinjavati, nego mu to pravo treba vratiti. Hrvatska je jedina bivša jugoslavenska republika koja svojim građanima nije vratila stanarsko pravo, napomenuo je Rade Matijaš i osvrnuo se i na diskriminacijske kriterije koje stambeno zbrinjavanje nosi.
- Ni takvo loše rješenje kao što je stambeno zbrinjavanje ne možete dobiti, ako ste negdje na prostoru bivše Jugoslavije stekli nekakvu nekretninu ili je naslijedili. Hrvatska je nevraćanjem stanarskog prava i uspostavljenjem stambenog zbrinjavanja udarila na budućnost naše zajednice u Hrvatskoj, na intelektualce koji se zato nisu vratili u Hrvatsku. Mahom su povratnici stariji poljoprivrednici i došli smo u apsurdnu situaciju da u povratničkim općinama nemamo koga zaposliti od pravnika, ekonomista, liječnika, ustvrdio je Matijaš i osvrnuo se i na neizvjesnost koju sa sobom donose rezultati prošlogodišnje Donatorske konferencije.
- Još uvijek očekujemo planirana sredstva, oko ukupnih 580 milijuna evra, od čega Srbija treba da dobije 330 milijuna evra. Međutim, to nije rješavanje naših prava, nego osnovnih životnih problema najkritičnije kategorije ljudi, rekao je Matijaš i spomenuo nedavno održane lokalne izbore u Hrvatskoj i naglasio da je prvi put izostala podrška vladinih organizacija u Srbiji oko troškova odlaska izbjeglica na izbore, što se u nekim povratničkim sredinama loše odrazilo na izborni rezultat, a vjerojatno i položaj srpske zajednice tokom naredne četiri godine.
Na skupštini je bilo riječi i o aktivnostima Asocijacije kojima se ne čuva uspomena samo na antifašističku borbu i Drugi svjetski rat nego i na rat devedesetih. O još uvijek osjetljivim problemima nestalih, tužbama, kontratužbama Hrvatske i Srbije govorio je šef Informativno-dokumentacionog centra “Veritas” Savo Štrbac koji je posebno istakao Veritasovu inicijativu Haškom sudu za reviziju pravosnažne presude Gotovini i Markaču, koju je je podržalo Tužilaštvo za ratne zločine i Nacionalni savjet za saradnju sa MKSJ Republike Srbije.
- Veritas svoju inicijativu temelji na novim činjenicama do kojih se došlo po pravosnažnosti presude, a koje se ogledaju u broju od gotovo stotinu ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba s lokacija “Sveta Mare” u Šibeniku i “Gradsko groblje” u Zadru, koji su stradali u Oluji. Smatramo to nije mala brojka koja bi se mogla zanemariti, naglasio je Štrbac.
Veritasu ohrabrenje pruža i nedavno pismo haškog suca Frederika Harhofa koji je istakao da je na njih vršen pritisak da se oslobode hrvatski generali. Osim što se na jesen čeka potez Tužilaštva u Hagu i odluke vlada Srbije i Hrvatske o međusobnom povlačenju tužbi, na proljeće 2014. godine počinje suđenje na Federalnom sudu u Čikagu povodom tužbe grupe Srba protiv kompanije MPRI i američkih umirovljenih generala koji su “instruirali Hrvatsku vojsku u Oluji i učestvovali u toj operaciji”.
- Pokušavamo da pratimo problematiku koja je na dnevnom redu između dviju država, ali ne možemo mnogo da učinimo. Ali i dalje ćemo se truditi da probleme i brige koje nas muče, proturimo kroz institucije i medije koji su uglavnom za nas zatvoreni, ali ne smijemo se predati, rekao je na kraju Budimir.
- Zbog teških i složenih problema, ali i loše informiranosti izbjegličke populacije, neophodno je da Srpsko narodno vijeće iz Zagreba u Beogradu otvori kancelariju besplatne pravne pomoći, rečeno je također na skupu.
Borba za penzije se nastavlja
O vrućem problemu isplate dospjelih, a neisplaćenih penzija krajiškim penzionerima koje je nakon dugog niza godina čekanja stiglo na diplomatski stol dviju država govorio je predsjednik Udruženja penzionera izbjeglih iz Hrvatske Jovan Kablar.
- Naša problematika je stara koliko i prvi talasi izbjeglica. Prolazili smo kroz vrlo težak period i nadam se da će uskoro naše pitanje biti riješeno. Umjereni sam optimista. Sve dok bitka traje rat nije izgubljen, poručio je Kablar.
AUTOR: Paulina Arbutina
Povezani tekstovi
