Kraj prošle i početak ove godine izbjegle Srbe iz Hrvatske i bivše tkz. RSK, pored ponovnog uvođenja redovnog vojnog roka najviše zanima i stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava u Hrvatskoj.
Povod za to zanimanje i brojne upite Veritasu je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (jedinice lokalne i regionalne samouprave koje prema indeksu razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, u koje spada i podruje bivše RSK), a koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 5. prosinca 2025.
“Svi koji su nam se obraćali tvrdili su da su pročitali, čuli ili vidjeli na nekom mediju da svi bivši nositelji stanarskog prava na području Hrvatske po novom zakonu imaju pravo na novčanu naknadu za oduzeto im stanarsko pravo, ali ne mogu u objavljenom tekstu zakona pronaći dio koji se odnosi na tu naknadu.”, kaže predsjednik Veritasa Savo Štrbac koji im je pomogao i oko tumačenja obveznog vojnog roka.
Štrbac: “Zovu ih iz lažnih agencija”
On dodaje kako mu je većina Srba iz Hrvatske kazala da su dobivali pozive od nekih hrvatskih i srpskih agencija i pojedinaca, koja su od njih tražila punomoć kako bi im ostvarili propisanu naknadu, a za početne troškove oko podnošenja zahtjeva traže da im se uplati “samo 100 eura.”
“I kroz proteklih tridesetak godina izbjeglištva je po nekim drugim pitanjima bilo sličnih ponuda usluga po principu ‘mala cijena pomnožena sa velikim brojem klijenata – velika zarada’, pa je mala vjerojatnost da će ih klijenti tužiti za tako mali iznos. Prevareni klijenti, i kad su upozoravani da su u pitanju prevaranti, uplaćivali su zatražene iznose vođeni logikom ‘100 eura i nije puno, pa ako i ne bude ništa, nije velika šteta'”.
Nastavno, Štrbac je ovu mjeru kompenzacijsku mjeru kojom se Srbima iz Hrvatske u zamjenu za stanarsko pravo nudi financijska naknada nazvao – diskriminacijskom:
“Naknada je sramotno mala”
“Kompenzacija u novcu na prvi pogled izgleda privlačno. Međutim, kad se predviđeni iznosi za kompenzaciju stave u korelaciju s današnjim cijenama stanova na hrvatskom tržištu, dolazi se do potpuno drugačije slike. Ilustracije radi, za stan od 60 kvadrata na potpomognutom području, na primer u Benkovcu ili Petrinji korisnik bi trebao dobiti 47.780,40 eura, dok bi za jednaku površinu stana van potpomognutog područja, na primjer u Zadru ili Zagrebu, dobio 57.336,48 eura.”
On smatra kako nije pretjerano reći da je ponuđena svota za kompenzaciju “sramotno mala”: “Ovakvim zakonskim rješenjem država će se otarasiti bivših korisnika stanarskog prava, a da pritom neće doprinijeti rješavanju osnovnog problema. Poznavatelji prilika procjenjuju da će se veći broj korisnika ipak odlučiti za novčanu kompenzaciju, jer im je dosadilo dosadašnje višegodišnje čekanje sa neizvjesnom vremenskom realizacijom pravomoćnih rešenja za stambeno zbrinjavanje.”
Izvor: dnevno.hr
Povezani tekstovi
