D.I.C. Veritas

e-Veritas, 08.07.2025, Naučni skup o Republici Srpskoj Krajini

Piše: Savo Štrbac

Pre neki dan (4. jula) u Beogradu je, u organizaciji Dokumentaciono informativnog centra “Vertas” i Instuta za savremenu istoriju, održana dugo najavljivana međunarodna naučna konferencija “30 godina po nestanku Republike Srpske Krajine”.

U poslednjih godinu dana  o ovoj temi sam, na ovim stranicama, objavio više tekstova. U tekstu „Neophodna istorijska distanca za naučni skup (9. jul 2024), objavio sam odgovor Izvršnog odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) na inicijativu “Veritasa” da se u toj naučnoj ustanovi polovinom 2025. održi međunarodni naučni skup pod nazivom “30 godina po završetku rata na području RH 1995–2025”, prvenstveno zbog stava njenog Odeljenja istorijskih nauka (OIN) da zbog “neophodne izvesne istorijske distance” i “selektivnosti dokumentacije” u ovom trenutku “nije moguće da se zadovolje naučne osnove ovakvog jednog naučnog skupa kako bi se SANU uključila u njegovu organizaciju”.

U tekstu Šumovi na vezi između SANU i ‘Veritasa‘ (24. decembar 2024), reagovao sam na saopštenje OIN od 25. oktobra 2024 (?!) na moj prethodno spomenuti tekst, objavljeno u magazinu “Pečat”, (www.pecat.co.rs/2024/10/saopstenje-odeljenja-istorijskih-nauka-sanu/), koji sam završio konstatacijom da je “Veritas” novu inicijativu za održavanje istog naučnog skupa u novembru 2024. poslao na adrese više ustanova i instituta, uz uverenje da će, prema preliminarno obavljenim konsultacijama, naučni skup na tu temu ipak biti održan.

 

Savo Štrbac: Naučni skup o Republici Srpskoj Krajini, 08. 07. 2025. Foto: Politika, screenshot

A u tekstu “Tri decenije od nestanka Republike Srpske Krajine” (21. mart 2025), obavestio sam čitaoce “Politike” da će međunarodni naučni skup pod nazivom “30 godina po nestanku Republike Srpske Krajine” biti održan u prvoj nedelji jula ove godine u Beogradu, u organizaciji Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas”, Muzeja žrtava genocida i Instituta za savremenu istoriju.

U istom tekstu obaveštavam čitaoce “Politike”  da je poziv za učešće javno objavljen 18. februara ove godine na internet stranici “Veritasa” (www.veritas.org.rs), u kojem organizatori iznose stav “da je trideset godina jasna istorijska distanca, sa koje se može potpuno slobodno i utemeljeno govoriti i pisati o Krajini”, a razlog održavanja ovog naučnog skupa, pored podsećanja “na sve ono što je obeležilo postojanje najzapadnije srpske republike”, vide i u tome što “ne želimo da prepuštamo hrvatskoj strani – istoriografiji i literaturi – da oni budu tumači srpske istorije na prostoru Krajine, da opravdavaju svoja ‘državna’ prava, agresiju i relativizuju srpske žrtve”.

Uz pozivno pismo priložen je i predlog tema za radove koji bi bili predstavljeni na skupu, uz napomenu da se neće razmatrati period krajiške istorije pre 1945, već će se skup tematski fokusirati na položaj i život Srba u SR Hrvatskoj do 1990, period devedesetih godina – vreme postojanja RSK, poratni i aktuelni položaj Srba u Hrvatskoj.

Programski odbor je sredinom maja od pristiglih prijava izabrao 25 radova, a među izlagačima bilo je najviše istoričara i pravnika, ali i ostalih struka, uključujući i učesnike u tretiranom periodu na obe strane.

Pošto je za naučni skup vladalo veliko zanimanje u izbegličkoj populaciji, među studentskom populacijiom s pravnih fakulteta te ustanova i institucija koje se bave izbeglicama i ratnim zločinima, programski odbor je procenio da bi adekvatan prostor za održavanje naučnog skupa bio Dom vojske u Beogradu, zbog čega smo 20. maja uputili zahtev Upravi za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane Republike Srbije da nam za potrebe ovog naučnog skupa odobri korištenje adekvatne sale u prostoru Doma vojske i bez nadoknade, priloživši i pozivno pismo i spisak predloženih učesnika i tema. Zahtev je potpisao član programskog odbora dr Bojan Dimitrijević,  zamenik direktora Instituta za savremenu istoriju.

Osmog juna stigao je odgovor, kojeg objavljujem i integralnom tekstu:

“Poštovani gospodine Dimitrijeviću,

Uprava za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane primila je Vašu molbu za korišćenje odgovarajuće sale Doma Vojske Srbije “Beograd” bez naknade, radi organizovanja naučnog skupa 4. jula 2025. godine.

Uz poštovanje značaja godišnjice koja se pomenutim naučnim skupom obeležava, a na kojoj je planirano učešće eminentnih stručnjaka, kao i činjenice da smo s Institutom za savremenu istoriju imali uspešnu dugogodišnju saradnju, obaveštavamo Vas da, nažalost, nismo u mogućnosti da Vašoj molbi izađemo u susret, jer su 4. jula 2025. sale Doma Vojske Srbije već ustupljene na korišćenje, shodno planovima rada i već ugovorenim aktivnostima Medija centra “Odbrana”.”

Ovakav  odgovor zaista nismo očekivali, tim više što smo pre slanja zahteva neslužbeno dobili informacije da za taj dan ima slobodnih sala. Ostaje nam da nagađamo zašto nam, nakon odbijanja SANU da organizuje naučni skup, i Ministarsvo odbrane Republike Srbije na “fin način” odbija dati adekvatnu salu u Domu vojske u Beogradu za održavanje istog skupa. Možda je i njima ova tema prerano došla na naučnu raspravu!?

Uprkos pomenutim problemima, naučni skup je ipak održan u zajedničkoj konferencijskoj sali svih instituta i ustanova koje su smeštene u zgradi na broju 11 na Trgu Nikole Pašića u Beogradu, koja se nalazi na četvrtom spratu. Bilo je malo potesno za publiku, ali uz veliki angažman domaćina, konferencija je, na zadovoljstvo organizatora, protekla bez problema.

Čitaocima “Politike” ovim putem prestavljam izlagače i nazive njihovih tema:  Zoran Lakić – Vojno organizovanje i ratna dešavanja na teritoriji oštine Benkovac u periodu od januara 1991. do januara 1992; Milenko Milinković – Vukovar, geneza pakla; Nemanja Vasić – “Vukovi sa Vučijaka” u operaciji “Maslenica 1993”; Milan Gulić – Vrhovni savet odbrane RSK; Bojan Dimitrijević – RV I PVO Srpske vojske Krajine 1993-1995;  Danko Perić – Odnosi vlasti i oružanih formacija SAO Krajine/RSK i Autonomne pokrajine Zapadna Bosna od 1993. do avgusta 1995; Stanko Nišić – Uzroci pada RSK – neslavna uloga JNA u odbrani RSK; Dušan Starević – Pregovori između RSK i RH u okviru Međunarodne mirovne konferencije u Ženevi 1993; Željko Ivaniš i Vanja Rokvić – Plan Z 4 – trebalo je da se pregovara; Nenad Grgurica – Granični prijelazi i carinske ispostave u RSK od 1991 do 1995; Dušan Bratić – Vatrena dejstva Hrvatskog ratnog zrakoplpvstva po civilnim kolonama u operaciji “Oluja 95”; Slobodan Perić – Ratni zločini iz devedesetih kroz vizuru hrvatskog pravosuđa; Savo Štrbac – “Oluja” pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju; Radomir Kužet – “Oluja“ pred Međunarodnim sudom pravde; Veljko Odalović – Nestala lica kao najtragičnija posledica oružanih sukoba na prostoru RH; Janko Velimirović – Srpske žrtve u ratu i poraću na području Hrvatske i bivše RSK od 1990. do 1998; Mira Mandić – Uzroci, karakteri posledice nestajanja Srba u prostoru zapadne Slavonije krajem 20. i početkom 21. veka; Mile Paspalj – RSK – ružičasta magla; Sanda Rašković Ivić – Država na drumu – kad život ostane bez korena; Mihajlo Basara – Kontinuitet trauma i konačna izdaja Srba u Hrvatskoj; Slađana Čanković – Naknada štete za izgubljene živote i imovinu; Milorad S. Kuraica – Prilog istorijskim dešavanjima u i oko Republičkog zavoda za tržište rada Knin, RSK; Rastko Lončar – Srpska književna periodika i RSK; Nemanja Dević – Motiv “nikad više 1941” – u stvaranju Republike Srpske i Repubublike Srpske Krajine.

Dakle, među izlagačima je bio popriličan broj savremenika predmetne teme (predsednik skupštine RSK, tri ministra i dva sekretara u vladama RSK, zastupnik u prvom sazivu Sabora posle višestranačkih izbora, tri visoka oficira JNA na službi u SVK, komandant jednog opštinskog Štaba TO…), ali i nekoliko mlađih učesnika, od kojih su neki bili deca u izbegličkoj koloni a neki rođeni posle egzodusa. Najmlađi izlagač na konferenvciji bio je osamnaestogodišnji Nemanja Vasić, koji je za prezentaciju svog rada dobio najduži aplauz i pobrao simpatije i ostalih izlagača i publike.

Organizatori su najavili objavljivanje zbornika radova sa ovog naučnog skupa do ovogodišnjeg Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, koji se održava od 25. oktobra do 2. novembra.

 

 

 

Izvor: Politika, 08.07.2025, štampano izdanje

 

 

 

 

 

Овај пројекат је суфинансиран из Буџета Републике Србије – Министарства информисања и телекомуникација Републике Србије.

Ставови изнети у подржаном медијском пројекту нужно не изражавају ставове органа који је доделио средства.

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.