Odnosi Srbije i Hrvatske nalaze se na najnižem mogućem nivou – ocenjeno je nakon sastanka predstavnika hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj, održanog u Beogradu. Predstavnici dve strane dogovorili su nastavak međusobne saradnje, ne samo na institucionalnom nivou, već i kroz konkretne zajedničke aktivnosti. I dok obe zajednice ističu da im je cilj stabilno i pouzdano partnerstvo, stručnjaci upozoravaju da suštinske promene moraju da započnu unutar samog hrvatskog društva.
Govor mržnje, uvredljivi grafiti, ustaški pokliči, skrnavljenje verskih objekata – period za nama, kada je reč o Srbima u Hrvatskoj, mnogi opisuju kao jedan od težih u novijoj istoriji. Iako je od završetka rata prošlo tri decenije, stare podele prenose se na nove generacije. Upravo to bio je alarm za predstavnike srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske zajednice u Srbiji da obnove saradnju, koja je, kako ističu, svojevrsni „zlatni most“ u odnosima dve države.
“Iz tog razloga smo odlučili da se ponovo aktiviramo, da taj svoj zastoj odmaknemo i da ulogu tog “zlatnog političkog mosta” obnovimo. Znamo da neće biti jednostavno, jer u međuvremenu stanje nije bolje nego je gore, perspektive da se to promeni su slabije, ali smatramo to svojom političkom obavezom”, rekao je predstavnik Spskog nacionalnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.
Pupovac, koji je i predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i poslanik u hrvatskom Saboru, rekao je da su Hrvati iz Srbije i Srbi iz Hrvatske još od 2006. i 2007. postali neka vrsta zlatnog mosta u odnosima između Hrvatske i Srbije i da su tu politiku praktikovali do pre tri godine kada su, razočarani svime što su doživljavali i svime što se događalo u odnosima između dve države, zaustavili svoje aktivnosti na određeno vreme.
“Da se vidi kako to izgleda kada između Hrvatske i Srbije nema čak ni toliko koliko smo mi obezbeđivali svojim naporima i svojim izlaganjem u tom pogledu. Moram da priznam da smo relativno brzo shvatili da za to postoji cena i za nas, za hrvatski narod koji živi u Srbiji i da postoji cena za srpski narod koji živi u Hrvatskoj. Cena koja je prilično visoka u pogledu teške atmosfere, toksične, ovde na jedan način, s druge strane na drugi način. I istovremeno da je to visoka cena za Srbiju i za Hrvatsku, bez obzira da li to želi da se prizna ili ne”, rekao je Pupovac.
Kako je rekao, oba društva treba da se oslobode balasta ratnog raspada zajedničke zemlje i politika koje su dovele do toga.
“Znamo da to nije stvar koja je na nama, nego na građanima jedne i druge zemlje i ljudima koji vode jednu i drugu zemlju. Ali na nama je da, u našem interesu i interesu odnosa između dve zemlje, podsetimo na to i poradimo na tome. Previše je govora mržnje. I ovde, i s druge strane”, istakao je Pupovac.
Dodao je da u takvoj atmosferi teško može da se vodi bilo koja politika, a najmanje manjinska politika.
“I iz tog razloga naša je dužnost, ozbiljna politička dužnost, da doprinosimo tome da se srpsko i hrvatsko društvo oslobađaju toga”, naglasio je Pupovac.
Na pitanje da prokomentariše film “Svadba”, Pupovac je istakao da je taj film u Hrvatskoj videlo skoro pola miliona ljudi, a u bivšoj SFRJ skoro milion ljudi.
“To je pokazatelj da ljudi imaju potrebu za drugačijim odnosom gledanja na odnose između Hrvata i Srba i uopšte naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Opuštenijim, duhovitijim i kritičnijim. A da nikoga, pri tome, posebno ne boli, nego izaziva neku vrstu zadovoljstva. Umetnici su očito našli način za širu publiku”, ocenio je Pupovac.
Dodao je da nije samo taj film, već i desetine hiljada ljudi koji iz Srbije dolaze da rade u Hrvatsku nalaze način kako da grade međusobne odnose.
“A politika, ona podiže, hteo sam reći berlinske zidove, a zapravo podiže stare balkanske zidove. Nama to ne odgovara. Nama odgovaraju opušteni odnosi”, istakao je Pupovac.
Kao glavne generatore mržnje i netolerancije, Pupovac je okrivio stadione, pojedine muzičke izvođače i političare, a medije smatra krivim jer u njima nema dovoljno kritičkog odnosa prema tome.
Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća u Republici Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da su predstavnici Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj dogovorili da, pored institucionalne saradnje koju imaju već dugi niz godina, pokrenu aktivnosti u smeru promene percepcije kod ljudi, ali i da pokušaju da stvore neke uslove da se promeni i politička volja u pozitivnom smeru u odnosima dve države.
“Svesni smo da je to reč o dugoročnom procesu, čiji je cilj i podizanje nivoa informisanosti, edukacije šire javnosti, ali pre svega, postepena promena društvene svesti, okretanje ka budućnosti, a ne stalno vraćanje unazad. Mržnja i nepoverenje ne smeju da budu stalno stanje naših društava”, rekla je Vojnić.
Naglasila je da su svesni da danas u javnosti ima previše teških reči, previše otrovnih narativa i previše sadržaja koji produbljuju podele i da oni u tome ne žele da učestvuju.
Istakla je i da predugo odnosi između Srbije i Hrvatske tapkaju u mestu.
“Prošlo je već više od 30 godina od ratova, a u brojnim temama mi se i dalje vraćamo na iste rasprave, iste probleme i iste nerešene situacije. To stanje ne može da traje unedogled. Ono o čemu smo mi danas razgovarali i poruke koje ćemo poslati nije nikako poziv na neku novu Jugoslaviju, niti je nostalgija za vremenima koja su iza nas. Naprotiv, radi se o pokušaju da se odnosi podignu na viši, novi i kvalitetniji nivo, primeren vremenu u kojem danas živimo”, rekla je Vojnić.
Kako je rekla, važan alat u smirivanju tenzija i obezbeđivanju odgovornog javnog prostora mogu da budu neke međunarodne konferencije u Srbiji i u Hrvatskoj koje će da se organizuju.
Boris Milošević iz Srpskog nacionalnog veća rekao je da je osnovna ideja i poruka tog zajedničkog sastanka pozitivna poruka javnosti i da im je dosta negativne energije i loših stvari.
“Dosta nam je problema, loših stvari koji kad se dogode, bilo u Hrvatskoj, bilo u Srbiji, uvek se nekako prelamaju najčešće preko manjinskih zajednica. Na nama je da pokažemo da neke stvari možemo da prevaziđemo i da u javnost može da ode i pozitivna poruka, poruka saradnje, poruka razumevanja i poruka zajedničkog rešavanja problema, kako manjinskih, tako i problema šire zajednice”, rekao je Milošević.
Štrbac: Od Tompsonovog koncerta počeli napadi na Srbe
Na sve lošiji položaj Srba u Hrvatskoj i nastavak negativnih trendova, ukazuju i projekcije prema kojima su u 2025. godini Srbi činili svega 2,5 odsto ukupnog stanovništva. To je drastičan pad u odnosu na 1991. godinu, kada je u Hrvatskoj živelo više od 600 hiljada Srba. Poznavaoci prilika ocenjuju i da je novi talas otvorene netrpeljivosti prema Srbima posebno intenziviran nakon koncerta pevača Marka Perkovića Tompsona, održanog u julu prošle godine.
“Pevale su se ustaške pesme, nosila se ustaška obeležja i od tada je sinonim za ustašizaciju Hrvatske – tompsonizacija. Od tog koncerta počeli su napadi na Srbe, srpska udruženja, manifestacije, bilo je toga stalno, ali od tada se to pojačalo, svaki dan možete da čitate o grafitima “Srbe na vrbe”, “ubij Srbina”, ti pokliči se čuju na Tompsonovim koncertima koji su posle hipodroma učestali”, rekao je Savo Štrbac, predsednik Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“.
Stručnjaci upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće to što u mržnji prema Srbima sve češće učestvuju mladi – generacije rođene nakon rata, koje njegove posledice nisu lično osetile. I dok se hrvatsko društvo formalno predstavlja kao tolerantno, to često izostaje upravo kada je reč o Srbima. Bez jasne političke volje i odgovornosti onih na vlasti, kažu sagovornici, teško je očekivati promene.
zvor: https://www.euronews.rs
Ставови изнети у подржаном медијском пројекту нужно не изражавају ставове органа који је доделио средства.
