Povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih i ove godine iznose se podaci Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za ukupno 10.025 osoba, od čega 1.975 sa područja Republike Hrvatske.
Na sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja djeluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje, piše da je još uvijek je “nepoznata sudbina 1.482 osobe te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 411 smrtno stradalih osoba”, što ukupno iznosi 1.869 nerasvjetljenih slučajeva.
I MKCK i hrvatska strana polaze od podataka navedenih u posljednjoj Knjizi nestalih na području Hrvatske, koja je objavljena 2015. godine, u kojoj se na dan 1. maja 2015. nalazilo 2.138 (1.716 nestalih i 422 osobe čiji se posmrtni ostaci traže) nerasvjetljenih sudbina.
Na spisku nestalih Srba sa područja Hrvatske na današnji dan, prema Veritasovim podacima, nalazi se 1.714 особа, među kojima je 1.240 (72%) civila i 474 (28%) žena. Najviše ih je nestalo u posjednjoj ratnoj godini – 837 (49%), a zatim u prvoj 697 (41%). Međutim, više od trećine sa tog spiska ne nalazi se u pomenutoj knjizi nestalih za područje Hrvatske.
Zbog toga je Komisija za nestala lica Vlade Republike Srbije, u saradnji sa Veritasom i udruženjima porodica nestalih lica, još 2013. godine sastavila “operativnu listu” (OL) osoba, uglavnom Srba iz Hrvatske i državljana Srbije, koji su u sukobu devedesetih prošlog vijeka nestali na području Hrvatske i bivše RSK, a za koje njihove porodice nisu otvorile zahtjeve za traženje kod međunarodnog ili nacionalnih organizacija crvenog krsta i zbog čega, po pravilima MKCK (zahtjev za potragu mogu otvoriti najbliži članovi porodice), nisu mogli ući na zvanični spisak nestalih MKCK, koji se od 2005. godine počeo objavljivati i u knjigama nestalih.
OL sa 635 imena predata je iste godine hrvatskoj strani očekujući njihovo službeno očitovanje na tu listu, do kojeg još nije došlo. U međuvremenu su, ipak, nekoliko desetina osoba sa te OL identifikovani a za neke su porodice otvorile zahtjeve i dale krv za DNK, što cijeloj listi dodatno daje uvjerjivost i istinitost.
To je prepoznala i Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) tako što se, pored Komisije Srbije, udruženja porodica nestalih i “Veritasa”, aktivno uključila u potragu za porodicama nestalih osoba sa OL sa ciljem da “nepriznati ali stvarni nestanci” postanu i formalno priznati stavljanjem na zvaničnu listu nestalih koju vodi MKCK, ali i da živi rođaci nestalih daju krv za identifikaciju ekshumiranih posmrtnih ostataka po DNK metod, i po kojoj se danas isključivo i obavljaju identifikacije. Ilustracije radi, trenutno se u Hrvatskoj nalazi oko 400 neidentifikovanih posmrtnih ostataka, koji su ekshumirani u zadnjih dvadesetak godina sa područja Hrvatske i bivše RSK, za koje i hrvatska strana tvrdi da pripadaju srpskim žrtvama iz perioda devedesetih, i koje ne mogu biti identifikovane bez krvnog uzorka njihovih najbližih rođaka.
Porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, društvo ima pravnu i moralnu obavezu pomoći im u njihovom traganju. To je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.
Međunarodni dan nestalih je prilika i da se javnost podsjeti na patnju i bol porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše i svoju obavezu – otvore zahtjev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspješne potrage.
U Beogradu i Banja Luci, 30.08.2020.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
Povezani tekstovi
