D.I.C. Veritas

Glas Srpske, 03.11.2012., Sjećanje na progon Srba iz Grubišinog polja

Grubišino Polje – Srpski narod iz Grubišinog polja u zapadnoj Slavoniji protjeran je na današnji dan 1991. godine iz 18 sela koja je Hrvatska pojska potom razorila, spalila i opljačkala, prenose agencije.

Grubišino polje u istočnoj Bilogori napadnuto je krajem oktobra.

U tim napadima paravojnih hrvatskih jedinica, terorističkih grupa i pojedinaca ubijeno je 61 lice, većinom civili.

Samo troje život je izgubilo u ratnim dejstvima od granate.

Prebijanjem, mučenjem, klanjem ili vatrenim oružjem usmrćeno je 31 lice, a nekoliko ih je spaljeno poslije izvršenog zločina.
Kodni naziv operacije bio je “Otkos”.

U javnosti je poznato pet takvih akcija hrvatskih snaga čije tragične posljedice Krajišnici obilježavaju svake godine – “Maslenicu” 22. januara, “Bljesak” 1. maja, “Miljevce” 21. juna, “Medački džep” 9. septembra i “Oluju” 4. avgusta.

- Za prvu takvu akciju – “Otkos”, u kojoj je po mnogo čemu izvršeno etničko čišćenje bez presedana, jedva da je iko čuo – rekli su ranije u Zavičajnom udruženju “Bilogora”.

Istočna Bilogora je prostor na sjeverozapadu današnje Hrvatske, u trouglu koji čine Bjelovar, Daruvar i Virovitica.

Prije rata je na oko 700 kvadratnih kilometara imala 54 naselja sa brojnim srpskim stanovništvom.

- To je domicilno stanovništvo, naseljeno kao hrišćanski graničarski zid prema turskoj imperiji još u periodu od 1597. do 1606. godine i koje je sve do ukidanja Vojne krajine 1871. bilo većinsko – kažu u ovom udruženju.

Genocidna ideja, kako navode, sadržana je u samom kodnom nazivu hrvatske oružane akcije “Otkos”, koji sugeriše neselektivnu sječu svega što raste, a ne samo napad na 400 branilaca Bilogore.

Prema hrvatskim izvorima, u direktnom napadu učestvovalo je oko 2.500 pripadnika hrvatskih snaga, a procjene su da je sa rezervama, logistikom i pozadinskim službama broj angažovanih mogao dostići i 20.000.

Poslije napada uslijedila su ubistva preostalih stanovnika, pljačka, paljevine i miniranja kuća, čak i u selima u kojima ranije nije ni bilo otpora.

- U ustaškoj “tradiciji” iz 1941. godine nastavljeno je rušenje i devastacija pravoslavnih hramova tako da su do temelja izgorjele drvene crkve bilogorskog stila, jedinstveni spomenici kulture nulte kategorije pod zaštitom Uneska, hram Svetog Dimitrija u Rastovcu sagrađen prije 1700. godine i crkva Uspenija Presvete Bogorodice u Donjoj Rašenici iz 1709. godine – ističu u udruženju.

U crkvi Svetog Marka u Beogradu u nedjelju, 28. oktobra, služen je parastos poginulim borcima Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991. godine, kao i civilima sa tog područja stradalim u periodu od 1991. do 1997. godine.

Inicijativu za obilježavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je Zavičajno udruženje “Bilogora”, čije je sjedište u Beogradu.

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.