Banjaluka – Parastosima u hramovima i polaganjem cvijeća na spomen-obilježja širom Srpske i Srbije juče je obilježena 21. godišnjica stradanja naroda nekadašnje Republike Srpske Krajine u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”.
Još jedan 4. avgust su sa posebnim emocijama, evocirajući najteže uspomene i vraćajući slike pakla, preživjeli oni koji su u kilometarskim kolonama uspjeli umaći pred smrću. Molili su i palili svijeće za duše 2.500 članova svojih porodica, rođaka, prijatelja i sugrađana, za čiju smrt nikada niko nije odgovarao. U plamenu svijeća vidjeli su stihiju koja je 4. avgusta 1995. gutala njihovu djedovinu, krv i nepregledne izbjegličke kolone. Sjećali se jauka i jecaja. I borbe za goli život.
Starina Nikola Galijaš među prvima je juče došao u crkvu Svete Trojice u Banjaluci, gdje je u organizaciji Dokumentaciono informacionog centra “Veritas” služen parastos za žrtve “Oluje”. U izbjegličkoj koloni 4. avgusta 1995. napustio je rodnu Hrvatsku Kostajnicu sa četvoro malih unučića, majkom starom 95 godina, suprugom, dvije kćerke, sestrom i tastom.
- Otišli smo na Kosovo. Da ne bih majku sahranio tamo, nakon mjesec sam stigao u Banjaluku i evo 21 godinu sam tu. Zahvalan sam RS što je udomila 25.000 Srba prognanih iz Hrvatske – suznih očiju opisuje prognaničke dane.
Veli da ga rodni kraj i dalje neodoljivo vuče sebi.
- Kuću u Hrvatskoj sam prodao, a ovdje kupio. Ništa loše nisam učinio i u Kostajnicu odlazim često. Tamo sam proveo mladost, ne mogu je tako lako zaboraviti – kaže Galijaš.
Mile Rujak iz Benkovca sa unučićem je došao u banjalučki Hram Hrista Spasitelja da za pokoj duša znanih i neznanih zapali svijeću. Unuk mu je, kaže, jedina radost u moru tuge otkako je na traktoru u koloni, sa suprugom i dvije kćerke, morao da ode iz zavičaja.
- Išao sam deset, 12 dana. Tuga je to, ne znam šta drugo da kažem. Ovo dijete je naša sva radost. Nikada se nećemo pomiriti sa onim šta nas je zateklo. Možeš imati ovdje ne znam šta, ali zavičaj je zavičaj – kaže Rujak.
Krajiški pjesnik Mile Jelić Grnović sa Banije kazao je u porti hrama, gdje je održan duhovno-kulturno-umjetnički program, da ih je sve manje.
- Nigdje nismo stigli, a hodamo već 21 godinu. Ne znamo koliko nas je izbjeglo, umrlo, gdje smo se nastanili, kuda lutamo i gdje smo pristigli, ali smo bogati za nepregledno sjećanje koje niko ne može oteti, zarobiti i pokoriti. Ne dozvolimo da zavičaj umre u nama. Potražimo čovjeka pravednika u sebi i pobijedimo nepravdu. Naša imanja će biti naša sve dok budemo mi svoji – naglasio je Grnović.
Parastos za žrtve “Oluje” održan je juče i u crkvi Svetog Marka u Beogradu, a danas će se u podne oglasiti sirene.
Direktor “Veritasa” Savo Štrbac sa žalošću je konstatovao da mnogim poginulim ne mogu doći na grobove.
- Za mnoge ne znamo ni gdje su pokopani. Dobro je da je obilježavanje stradanja Srba iz Hrvatske postalo tradicija i što se organizuje centralna manifestacija. Treba narod da ovaj datum obilježava i sjeća se – rekao je Štrbac.
RS i Srbija sinoć su zajednički centralnom manifestacijom u naselju Busije u Zemunu trebalo da obilježe Dan sjećanja na stradanje i progon Srba. Pomen žrtvama trebalo je da služi patrijarh srpski Irinej, a skupu da prisustvuju najviši zvaničnici s obje strane Drine sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem na čelu.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je da se sa dužnim pijetetom moramo sjećati svih nevinih žrtava “Oluje”, u kojoj je poginulo i nestalo više od 2.500 ljudi, među kojima najviše civila, a prognano više od 250.000 Srba.
- Stradanje i progon Srba u “Oluji” najmasovnije je etničko čišćenje sa njihovih vjekovnih ognjišta u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, a bol je veći jer za taj zločin počinioci nisu kažnjeni i pravda nije zadovoljena – rekao je Čubrilović ističući da nijedan zločin ne smije ostati nekažnjen.
Udruženje porodica nestalih i poginulih Srba “Suza” iz Beograda izrazilo je nezadovoljstvo dinamikom identifikacije stradalih. Predsjednik Komisije za nestale Vlade Srbije Veljko Odalović kaže da se oko 1.700 Srba iz Hrvatske vode kao nestali.
Operacija “Oluja” trajala je od 4. do 9. avgusta 1995. godine, a pokrenuta je uprkos tome što se to područje nalazilo pod zaštitom UN. U napadu na Srbe učestvovalo je 150.000 vojnika Hrvatske vojske i 25.000 vojnika Armije RBiH.
Slavlje i veličanje ustaštva u Hrvatskoj
Hrvatska i ove godine slavi akciju “Oluja” kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a centralna manifestacija je zakazana za danas na trgu u Kninu. U večernjim časovima koncert će održati Marko Perković Tompson, koji je poznat po veličanju ustaštva.
MUP Hrvatske zabranio je mirno okupljanje pod nazivom “Antiratni protest povodom slavljenja ratne pobjede”, koji je trebalo da bude održan na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kaže da očekuje loše poruke iz Knina.
- Ako bude i pola od onoga što je bilo prošle godine, biće loše – naglasio je Pupovac.
Ministar za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin kaže da je ustaštvo postalo dominantno mišljenje u Hrvatskoj.
G. Maunaga, V. Kulaga
Povezani tekstovi
