Donja Gradina – Žrtve ustaškog zločina – genocida nisu i nikada neće biti zaboravljene, a sadašnje i generacije koje tek dolaze su obavezne da prenose istinu o strašnom mučenju i ubijanju Srba, Roma i Jevreja da se tužna i mučna istorija jesenovačkih logora nikada ne ponovi.
Poručeno je to u nedjelju iz spomen-područja Donja Gradina kod Kozarske Dubice, gdje je služen parastos, položeni vijenci i zapaljene svijeće povodom obilježavanja dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.
Molitve za pokoj duša
Poštu žrtvama zločina, pod patronatom Nezavisne Države Hrvatske, odale su u nedjelju brojne delegacije i pojedinci koji su položili vijence na grobnom polju “Topole” u spomen-kompleksu Donja Gradina, u šumi koja krije stravične prizore mučenja, ubijanja, sapuna napravljenog od kuvanja leševa.
Vijenac su položili predsjednik RS Milorad Dodik, delegacija Vlade RS, koju je predvodila premijer Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić, izaslanik člana Predsjedništva BiH iz RS Nebojše Radmanovića, savjetnik predsjednika RS Arie Livne, kao i predstavnici Savjeta ministara BiH i Parlamenta BiH, ambasadori i predstavnici ambasada iz Rusije, Češke, Velike Britanije, Njemačke, SAD, Holandije, Belgije i Luksemburga.
Nakon položenih vijenaca zvaničnici i ostali prisutni su se uputili ka grobnom mjestu “Hrastovi” gdje je služen parastos za žrtve ustaškog zločina – genocida u Jasenovcu i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.
Pročitane su pravoslavna, romska i jevrejska molitva za pokoj duša. Prisutni su podsjetili da je logor osnovala i njime upravljala NDH. Od ukupnog broja iz jasenovačkih logora, na najsvirepiji način polovina je pobijena i zakopana u Donjoj Gradini, a po načinu ubijanja ovaj logor se smatra najmonstruoznijim gubilištem u svijetu.
Na svojoj koži to je osjetio i Veljko Savić iz Podgradaca, koji je kao dijete odveden u logor, ali je uspio da se spasi.
- Priča o Jasenovcu je široka. Majke su jaukale, a nisam vidio ružnije vojske od te jasenovačke. Povisoki, mršavi, ali sve su udarali nogama u stomak i ostale dijelove tijela. Savi se nije moglo prići od leševa. Gledali smo kako ih nosi – ispričao je Veljko pred polazak na služenje parastosa.
Zločini bez zaborava
Dodik je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida poručio da se ne smije izgubiti sjećanje na ono što se dogodilo na ovom mjestu, uz poruku da narod koji izgubi sjećanja izgubi i svoj identitet.
- Ovo je mjesto velike tuge koja nikada neće otići odavde i uvijek će se ovim poljima čuti jauci nedužnih ljudi, žena, djece, staraca… Uvijek će biti tu sjećanje na dan kada se čovjek pita kako je i da li je bilo moguće izdržati svu patnju i da li je jedina prava i utješna nagrada bila smrt? – upitao je Dodik.
Zapitao se i kako je izgledao njihov posljednji trenutak, da li su to doživjeli kao olakšanje ili kao smrt u najgorem obliku.
- Nikada neće biti jasno zašto se ćutalo o stradalima u Jasenovcu i da je vlast u bivšoj Jugoslaviji skrivala ili nije željela da prikaže istinu o tim zločinima, pokušavajući da pobjegne od utvrđivanja čak i broja žrtava i pretvarajući ih simbolično u jedan kameni cvijet – kazao je Dodik i podsjetio da se u istoriji više puta desilo da su omalovažene srpske žrtve, a da su Srbi uporno vjerovali da je suživot sa ljudima koji su to radili moguć.
- U RS danas može svako da živi mirno, ali mora da poštuje njene institucije i sjećanje srpskog naroda koje je ispunjeno bolom. RS je izraz volje naroda na ovom prostoru – rekao je on.
Mlade generacije, naglasio je Dodik, ne smiju da odrastu, a da ne nauče šta se desilo u Jasenovcu, o načinu na koji je nastala bivša Jugoslavija, na koji je uništena i ko je u njoj bio žrtva.
- Ne radimo to da bismo nekog mrzili ili ganjali pravdu, nego zato da bismo bili uvjereni i dovoljno osposobljeni da odbranimo svoj identitet na ovom prostoru – rekao je on.
Da se Donja Gradina ne smije zaboraviti, podvukla je u nedjelju i Cvijanovićeva koja je naglasila da je ovo mjesto snažno obilježilo istoriju srpskog naroda.
- Važno je da se spomen-područje Donja Gradina u budućem periodu uredi na način koji će odražavati pravu veličinu tog mjesta i stradanje koje se tu desilo, ali i veličinu života i slobode koja se rađala nakon tuge – kazala je Cvijanovićeva.
Radojičić je izjavio da ovaj dan iznova vraća sjećanja na mračni i teški period i događaje koji se teško mogu shvatiti i da je zaborav najgore što se može desiti.
Obraćajući se na komemorativnom skupu, predsjedavajući organizacija lokalne uprave Izraela Haim Bivas podsjetio je da je prošlo 69 godina od okončanja Drugog svjetskog rata i ubijanja potpuno nevinih Srba, Jevreja i Roma s ciljem njihovog potpunog uništenja.
- I mada je prošlo toliko vremena, dimenzije holokausta ostaju izvan domašaja zdravog razuma, stravične za poimanje i jezive za suočavanje – poručio je Bivas i dodao da jevrejski i srpski narod veže zajednička sudbina koja je, nažalost, stradalnička.
- Poput postojanja države Izrael, postojanje stabilne i demokratske Srpske predstavlja garanciju da se takvi strašni zločini ne ponove u regionu – istakao je Bivas.
U sistemu koncentracionog logora Jasenovac od 1941. do 1945. godine ubijeno je oko 700.000 djece, žena i staraca. Među žrtvama je bilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista. Od ukupnog broja stradalih oko 22.000 su djeca.
Hil
Otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH Nikolas Hil rekao je da je važno doći u ovaj spomen-kompleks ne da bi se dizale tenzije, već promovisalo pomirenje. Hil je naveo da je prvi put u Donjoj Gradini te da je važno da se oda pošta postradalim.
- Veoma je važno da prepoznamo sve ono što se desilo ovdje i naučimo više o tome šta se ovdje dešavalo – rekao je Hil.
Sloboda
Ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da je komemorativni skup važan u smislu odgovornosti pred prošlim i budućim generacijama. Kaže da i danas ima pojava neofašizma, nacionalne mržnje, kao i herojizacije monstruoznih zločinaca.
- Naše zajedničko sjećanje će spriječiti ove pojave i obezbijediti pravo svakog da živi slobodno – rekao je Bocan-Harčenko.
Vedrana Kulaga
Povezani tekstovi
