BEOGRAD – Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ocijenio je da je teško govoriti o pomirenju Srba i Hrvata, u kontekstu hrvatske akcije “Oluja” i zločina u selu Grubori, kod Knina, za koji niko nije odgovarao.
Štrbac je naglasio da za zločin Gruborima izvršen prije četvrt vijeka niko nije odgovarao uprkos tome što je u vezi sa njim sve jasno i čak su i hrvatski i međunarodni sudovi rekli da se desio.
“Sve se zna, samo niko nije okrivljen za ovaj zločin. Uvijek se sudilo pogrešnim ljudima”, rekao je Štrbac za televiziju “N1”.
Prema njegovim riječima, sve ovo i te kako utiče na pomirenje.
“Nas su učili da su najvažniji prvo istina, pa odgovornost, pa onda pomirenje. Mi smo dodavali i da ljude treba obeštetiti. Ovdje niti ima odgovornosti, niti obeštećenja, tako da je teško da dođe do pomirenja”, rekao je Štrbac.
Komentrišući današnji istup hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i ministra demobilisanih boraca Tome Medveda na komemoraciji srpskim civilima koji su 1995. godine ubijeni u selu Grubori kod Knina, samo dvadesetak dana poslije zločinačke akcije “Oluja” u kojoj je iz svojih domova protjerano oko 250.000 Srba, Štrbac je rekao da je taj istup bio “da se čovjek rasplače, ako ne zna pozadinu svega”.
Na pitanje da li su u balansu ustupci koji se čine na obje strane, u vezi sa aktuelnom hrvatskom politikom pomirenja sa Srbima i međusobno pružanje ruku, s jedne strane potpredsjednika hrvatske Vlade Borisa Miloševića, iz srpske zajednice, koji je prisustvovao proslavi u Kninu, i sa druge strane, najviših predstavnika Hrvatske, na čelu sa Milanovićem, koji su odali počast srpskim žrtvama tokom rata devedesetih, Štrbac je naglasio da tu nema ništa od pariteta, niti se to može upoređivati.
“Hrvati u Kninu slave (dvostruki državni praznik – dan pobjede i dan branitelja), to je njihov državni narativ, a ovo je komemoracija ljudima koji su ubijeni u svojim kućama, koji nisu imali nikakve veze sa ratom, 20-tak dana posle ‘Oluje’. Mi, bar mogu da govorim u ime većine nas izbjeglica, to nikako ne možemo dovesti u istu ravan, i nikako ne možemo podržati Srbe koji su otišli na to slavlje. Ma šta oni o tome rekli, to jeste slavlje”, rekao je Štrbac.
On je istakao da u “Veritasu” nikome ne osporavaju odlazak na komemoracije, ali da se ne može tražiti od Srba da slave jednu od najvećih tragedija svog naroda, a to je “Oluja”, koja je zločin etničkog čišćenja, jer to su potvrdili i međunarodni sudovi.
Štrbac je podsjetio da je u Gruborima, na zvjerski način, ubijeno šest staraca, u sklopu akcije čišćenja terena hrvatske antiterorističke jedinice, jer se očekivalo da sutradan prođe “voz slobode”, u kojem je trebalo da bude hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
“Čistili su temeljno, što se vidi po slučaju Grubora. Nisu samo ubili sve na šta su naišli, već je to bilo iživljavanje, to je bio baš masakr. To je bilo zastrašujuće, a još gore je bilo što su odgovorni u Kninu na pitanje predstavnika međunarodnih organizacija rekli da je to bio sukob njihovih policajaca sa zaostalim ‘četničkim bandama', i da je čak jedan policajac poginuo. Naravno da nije bilo nikakvih četnika, već starci koji su tu ostali iz nekih svojih razloga”, rekao je Štrbac.
Mediji prenose da je Milanović na komemoraciji u Gruborima odrecitovao dio pjesme Alekse Šantića “Ostajte ovdje”, dok je Medved rekao da su ovakve komemoracije prilika da se oda počast nevinima, te da je potrebno ulagati napore da se takve stvari iz prošlosti više nikada ne ponove.
U selu Grubori kod Knina je 25. avgusta 1995. godine ubijeno šest starijih srpskih civila i zapaljeno 20 kuća.
Ubijeni su Marija Grubor /1905/, Miloš Grubor /1915/, Jovan Grubor /1930/, Milica Grubor /1944/, Đuro Karanović /1954/ i Jovan Karanović /1922/.
Prve informacije o masakru saopštili su predstavnici UN, koji su se kritičnog dana nalazili u rejonu sela, pa ček i slikali specijalce kako izlaze iz sela.
Županijsko državno tužilaštvou Zagrebu je 2010. godine podiglo optužnicu protiv trojice bivših pripadnika hrvatske Specijalne policije “Lučko” zbog ratnog zločina nad srpskim civilima.
Optuženi su Franjo Drljo, koji je bio komandir grupe, Božidar Krajina i Igor Beneti, a sud u Zagrebu je 2014. doneo oslobađajuću presudu.
Na ovu presudu uložena je žalba, koju je sud prihvatio pa je suđenje obnovljeno 2016. godine.
Povezani tekstovi
