KORANSKI MOST, na kojem je pripadnik Gromova Mihajlo Hrastov ubio 13 zarobljenih vojnika JNA-a, preimenovan je u most Specijalne jedinice policije Grom.
Odluku je donijelo karlovačko Gradsko vijeće, u kojoj većinu ima HDZ, na sjednici koja se produljila do duboko u noć te je u konačnici odluka donesena u 3:45 ujutro.
Kako javlja Kaportal, Gradsko vijeće je usvojilo prijedlog bivših specijalaca i Povjerenstva za gradska znakovlja, imenovanja i preimenovanja javnih prostora i objekata u gradu Karlovcu. 13 vijećnika je glasalo za ovaj prijedlog, četiri su bila protiv, bez suzdržanih, a ostalih ni nije bilo na sjednici, s obzirom na to da su vijećnici SDP-a odlučili da neće sudjelovati u raspravi.
SDP-ova Dragica Malović samo je uvodno rekla da ljudi u Karlovcu od promjena imena trgova, ulica, mostova sigurno neće bolje živjeti.
SDP-ovka: Rat je završio prije 26 godina
“Nažalost, gradonačelnik Mandić i drugi mandat počinje time, umjesto da se bavi nasušnim stvarima potrebnim osiromašenom Karlovcu i njegovim građanima. Naravno da nitko ozbiljan nema ništa protiv bilo koje postrojbe koja je branila Karlovac i bilo koji dio Hrvatske, ali da to bude dominantna tema 26 godina nakon što je rat završio i da se opet, ne znam zbog čega, radi podjela u hrvatskom korpusu – ne hvala. Zato vijećnici SDP-a neće sudjelovati u ovoj točci dnevnog reda”, rekla je Dragica Malović ispred SDP-a.
Ribić (DP): Alegro se može ispričati
U podužu raspravu uključio se član Domovinskog pokreta Alenko Ribić, inače i sam pripadnik Gromova.
Vijećnik Domovinskog pokreta o ubojstvu 13 zarobljenika: Desilo se to što se desilo
“Ovdje sam u trojakoj funkciji, jedna je što sam gradski vijećnik, druga što sam od 1991. do 1997. godine bio ratni pripadnik SJP Grom i treće što sam bio aktivni sudionik legitimne akcije specijalne policije na Koranskom mostu 21.9.1991. godine. Htio bih razdvojiti ovaj događaj 1991. godine od zahtjeva imenovanja koji je uputila SJP Grom. Udruga 110. brigade uputila je zahtjev da se most na Turnju na Korani i Mrežnici imenuju po 110. i po 113. Domobranskoj pukovniji. SJP je vođena tom činjenicom da se most na Korani nazove po njima”, rekao je Ribić.
“SJP je držala bojišnicu duž koranske linije i sami most i prije 1991. godine i na taj datum kad se dogodio tragični događaj, za koji je jedna osoba pravomoćno osuđena, i čuvala ga je i nakon toga događaja. U toj akciji desilo se to što se desilo, prema svakoj žrtvi se treba odnositi s poštovanjem, ali morate znati da je SJP bila prva oružana formacija u Karlovcu, formirana 1.3.1991. godine“, kaže Ribić.
Pročitao je izjavu Antuna Alegra ispred Platforme Možemo te rekao da je imao puno upita na taj detalj: “Činjenica je da je počinitelj zločina bio član postrojbe po kojoj se most naziva, i to upravo na dan kada je zločin počinjen”. Što je Alegro htio reći, jesmo li mi svi zločinci u toj postrojbi? Ako je jedan član postrojbe pravomoćno osuđen, stigmatizira li on sve članove postrojbe da su ratni zločinci? On je tom izjavom uvrijedio sve nas koji smo s domoljubljem krenuli 1991. godine i prvi smo uzeli oružje u obranu grada. Gospodin Alegro je tada imao 15 godina, bio je tinejdžer, provodio je 91. vjerojatno u podrumu, ali je već 93. imao 18 godina i mogao se pridružiti u obranu, imali smo u postrojbi i 18-godišnjake, kaže DP-ovac.
DP-ovac: On je svoje odležao
“Ako se nespretno izrazio, može se ispričati nama koji smo časno nosili tu odoru, a ne da nas naziva takvim nazivima zbog jednog čovjeka koji se povlači po medijima. Do kada? On je svoje odležao, dobio je takvu kaznu kakvu je, ne osuđujemo silovatelje i pedofile, pa nećemo ni njega, on je svoje odslužio. Znam sve što se tamo događalo, bilo je nekoliko sudskih procesa, neću o tome jer je konačna sudska odluka donesena. Što god da kažem, krivo bi se protumačilo, ali ponavljam da treba ta dva događaja odvojiti. Ovaj iz 1991. godine i zahtjev udruge veterana SJP-a iz Domovinskog rata”, obrazložio je Ribić.
Adamec (Možemo): Dopustite da svatko ima svoje mišljenje
Draženka Polović iz Platforme Možemo rekla je da sve što su imali reći već su rekli na tiskovnoj konferenciji i da na njoj nisu spomenuli ni jedno ime.
“Gospodin Alegro je bio na Povjerenstvu za preimenovanja, na kojem su bili gospodin Adžaga i gospodin Butala i nije u redu ovdje započinjati ovakvu vrstu diskusije, jer čovjeka nema da se može replicirati, a njih dvojica su bili ti koji su čuli njegovo obrazloženje zašto je protiv tog preimenovanja”, kazala je Polović.
Njezin stranački kolega Dobriša Adamec emotivno je govorio jer je i sam bio branitelj i kao pripadnik 110. brigade ranjen na Turnju.
“Meni je na neki način žao što uđemo u ovakve duboko emotivne teme. Meni je ovo strašno teško, nisam bio u Gromovima, nego u 110. Bio sam ranjen, prije sam se skinuo i nisam bio tako dugo kao vi. Ali želim da svatko od nas ima pravo na svoje mišljenje, ne bi smio biti problem reći ‘da’ ili ‘ne’ ili ‘protiv’. 30 godina je prošlo, to je bilo ružno vrijeme, svašta smo prošli, sve vrijeme pokušavam ne razmišljati o tome, a svaki put me neki triger vrati u to vrijeme i tjedan dana sam raspadnut. Vjerujem da znate o čemu mislim. Protiv sam tog vraćanja u prošlost, napravili smo što smo napravili i idemo dalje, 30 godina je puno. Nespretna je ova priča s muralom, s oslikavanjem. Baš na današnji dan sve skupa vezati tako da cijelu priču vežete i sve nas koji smo išli hrabro srcem i radili što smo trebali. Idemo dalje i dopustite da svatko ima svoje mišljenje”, rekao je Adamec.
Ubio 13 vojnika JNA-a
Podsjetimo, prije 30 godina, 21. rujna 1991. godine, Hrastov je ubio 13 razoružanih rezervista JNA-a i ranio njih dvoje. U najdužem kaznenom postupku u hrvatskoj povijesti, a nakon što je Županijski sud u Karlovcu donio tri oslobađajuće presude, njega je Vrhovni sud osudio na četiri godine zatvora.
Iz Gromova govore da je njihov angažman na mostu zaustavio neprijateljsko djelovanje
“Naša jedinica sudjelovala je u svim ključnim akcijama, pri čemu je izgubila 10 svojih pripadnika, 20-ak ih je teže ranjeno, a 50-ak lakše. Zbog iskazane hrabrosti i angažmana pripadnika jedinica je više puta odlikovana tijekom Domovinskog rata”, riječi su predsjednika Udruge Josipa Slaćanina, koje stoje u obrazloženju akta ove točke.
“Želimo podsjetiti na naše sudjelovanje u osiguranju mosta na rijeci Korani te na rujan 1991. godine, kada su neprijateljske aktivnosti bile na svom vrhuncu. U takvim okolnostima, zahvaljujući našem angažmanu, spriječeno je i zaustavljeno daljnje neprijateljsko djelovanje, što je ujedno bila i prekretnica u obrani grada Karlovca”, napisao je on.
Povezani tekstovi
