BRUXELLES – Europska komisija u srijedu je ocijenila da Hrvatska nastavlja napredovati u usvajanju i provedbi europskog zakonodavstva, da dovršava usklađivanje s europskom pravnom stečevinom, te je identificirala deset zadaća koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja EU-u.
To je zaključak sveobuhvatnog izvješća o monitoringu koji je Komisija usvojila u srijedu. Riječ je o pretpristupnom monitoringu koji je uveden kako bi se osiguralo da zemlja uđe u EU potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica. U pristupnom ugovoru je definirano da će Komisija pratiti kako Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora, u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u EU, 1. srpnja 2013.
Komisija navodi da je Hrvatska nastavila s napretkom u usvajanju i provedbi zakonodavstva EU-a i da sada dovršava usklađivanje s pravnom stečevinom. U nekim područjima Hrvatska će trebati poduzeti “daljnje napore”, a u “ograničenom broju područja” traže se “pojačani napori”.
Daljnji napredak se traži u pripremama za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a, restrukturiranju brodogradnje, jačanju vladavine prava nastavkom provedbe hrvatskih obveza na poboljšanju javne uprave i pravosudnog sustava, učinkovitom sprječavanju i borbi protiv korupcije te u upravljanju vanjskim granicama.
Komisija je izdvojila i deset pitanja kojima Hrvatska mora posvetiti “posebnu pozornost u sljedećih nekoliko mjeseci” iz područja koje pokrivaju tri najteža poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.
To su potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. maj i Brodotrogir u cilju dovršetka restrukturiranja brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava Povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.
Tom popisu može se dodati i obveza da do kraja ove godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi dobije akreditaciju Europske komisije. Agencija isplaćuje poticaje poljoprivrednicima i Europskoj komisiji dostavlja dokaze da se ta sredstva korektno koriste i tek onda se traži isplata sredstava iz europskog proračuna.
I u tri najteža poglavlja Komisija navodi da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze i zahtjeve koji proizlaze iz pristupnih pregovora i da do dana pristupanja, uz dodatne napore, može ispuniti preostale obveze.
U izvješću se navodi da je je Hrvatska u deset poglavlja već obavila sve što je trebalo, a u 15 poglavlja skoro je gotova s poslom. Što se tiče ostalih poglavlja “potrebno je nastaviti s pojačanim naporima” kako bi se ispunile obveze koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima. Riječ je poglavljima Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Ribarstvo, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenta te tri najteža poglavlja za koja se izvješća rade svakih šest mjeseci – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.
Hrvatska je pozvana da od početka 2013., šest mjeseci prije ulaska u Uniju, sudjeluje u europskom semestru, jednom od instrumenta EU-a za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica.
Europski semestar je šestomjesečno razdoblje u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi Europska komisija mogla pravodobno upozoriti zemlje članice na moguće krize.
Komisija u zaključcima izvješća kaže da Hrvatska nastavlja ispunjavati političke kriterije. “U svim područjima koja pokrivaju politički kriteriji (stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjinskih prava) posao je nastavljen i rezultati su postali opipljivi”, kaže se u izviješću.
U konačnom tekstu izvješća nije se pojavio dio rečenice koji se nalazio u njegovu nacrtu, prema kojem su imenovanja u policiji iz prosinca 2011., što je obavila tadašnja vlada u odlasku, “potkopala” proces depolitizacije policije.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Komisija ponavlja ocjenu da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, koje se pod uvjetom da se provedu strukturne reforme može nositi s konkurentskim pritiskom na unutarnjem tržištu EU-a.
Povezani tekstovi
