Jutarnji list, 22.05.2022, ‘NEPRIHVATLJIVO‘ RH od Srbije traži da stavi izvan snage zakon po kojem su optužili četiri hrvatska pilota: ‘Nisu oni regionalni policajac‘

Optužnica u Srbiji protiv hrvatskih pilota za ratni zločin tijekom Oluje je opet digla tenzije

Nakon što je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podignulo optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota za ratni zločin (raketiranje izbjegličkih kolona tijekom Oluje) ponovno se, bez obzira na to što ta optužnica još nije pravomoćna, aktualizirao problem koji je počeo prije gotovo 20 godina.

Tada je, naime, Srbija donijela za Hrvatsku neprihvatljiv Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupcima ratnih zločina, prema kojemu mogu kazneno goniti, suditi (čak i u odsutnosti okrivljenika) sve osobe s područja bivše Jugoslavije.

Na temelju tog zakona u svibnju 2010. na granici Bugarske i Srbije uhićen je hrvatski branitelj Veljko Marić pod sumnjom za počinjenje ratnog zločina. Nakon što je godinu poslije, temeljem srbijanske Interpolove tjeralice, u BiH uhićen i branitelj Tihomir Purda, izbio je veliki skandal. Iako je Vlada Jadranke Kosor još 2011. taj zakon proglasila nevažećim za RH, problem i dalje nije riješen.

Srbija taj zakon nije promijenila ni nakon što je počela pregovarati o ulasku u EU pa se postavlja pitanje može li Hrvatska problem riješiti koristeći poziciju članice EU i Srbiji tijekom pregovora uvjetovati stavljanje spornog zakona izvan snage?

- Za nas je taj zakon i dalje neprihvatljiv. U okviru naše nadležnosti nastavit ćemo razgovore sa Srbijom. Želimo da kroz rad povjerenstva Ministarstva pravosuđa RH i Ministarstva pravde RS taj problem riješimo postizanjem bilateralnog sporazuma o stavljanju tog zakona izvan snage. Povjerenstvo je osnovano 2018., sastalo se tri puta, no od 2019. nijedan sastanak nije održan jer sa srpske strane nema interesa – poručuju iz Ministarstva pravosuđa i uprave.Stav MVEP-a- To je pitanje prepoznato kao važno mjerilo napretka u pregovorima s EU, s ciljem da se otklone sva otvorena pitanja koja postoje u pogledu sukoba nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina, koja su nastala kao posljedica toga što se Srbija zakonom proglasila nadležnom za procesuiranje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991., bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava.

To je ne samo u suprotnosti s vladavinom prava, međunarodnim pravom i međunarodnim kaznenim pravom, već predstavlja i ozbiljnu prepreku regionalnoj suradnji i razvijanju dobrosusjedskih odnosa… A priori proširujući svoju nadležnost, Srbija je stvorila potpuno neprihvatljivu situaciju.

Pozicija EU u tom smislu je jasna i iskazuje potrebu izbjegavanja sukoba nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina, i utvrđivanja sudbine nestalih osoba, a u oba slučaja sva otvorena pitanja moraju se u potpunosti riješiti. To uključuje i napuštanje koncepta sadržanog u člancima 2. i 3. srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine. U tom smislu tim više treba izbjegavati jednostrane poteze koji će izvršavanje ove potrebe učiniti još izazovnijim i kompleksnijim – stav je Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Neprihvatljivo je da se Srbija ponaša kao “regionalni policajac”, kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

- Politiziranje kaznenog zakonodavstva od strane Srbije za Hrvatsku predstavlja problem. Kroz pristupne pregovore koji se odnose na poglavlje 23 (Pravosuđe i ljudska prava), taj se proces mora aktualizirati. Treba inzistirati da se zakon promijeni – kaže.