- Trebao je to biti veliki trenutak za Hrvatsku: pokazivanje nacionalnog jedinstva u domovini i ponosnog lica prema svijetu. Ali umjesto toga, proslave diljem države organizirane povodom uspjeha nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu izazvale su podjele i kritike.
Ovako započinje veliki izvještaj uglednog Financial Timesa (FT) o sjeni koja je, zbog nastupa Marka Perkovića Thompsona na dočeku Vatrenih, pala na proslavu srebrne medalje koju su osvojili u Rusiji. U nastavku prenosimo članak pod naslovom ‘Hrvatska zabila autogol nakon uspjeha na Svjetskom prvenstvu’ napisala je Valerie Hopkins, dopisnica FT-a koja pokriva jugoistočnu Europu.
- Pola milijuna navijača, 12 posto stanovništva Hrvatske, dočekalo je na ulicama Zagreba igrače na njihovom povratku iz Rusije. Ulazak Hrvatske u finale SP-a u domaćoj je javnosti donio predah od tema poput mirovinske reforme, ekonomskih teškoća i masovnog iseljavanja, dok su novinari u inozemnim medijima opsežno pisali o igračima poput Luke Modrića i Marija Mandžukića i njihovim teškim životnim putevima, uključujući i izbjeglištvo tijekom rata 90-ih.
Ali kada je pjevač Marko Perković izašao na pozornicu u Zagrebu i zapjevao neslužbenu himnu reprezentacije ‘Lijepa li si', dok su se reprezentativci iza njega držali za ruke, atmosfera se promijenila.
Perković, poznat po nadimku Thompson koji je dobio po automatskoj puški američke proizvodnje, nacionalistički je pjevač koji je s odobravanjem pjevao o genocidu iz vremena Drugog svjetskog rata i tadašnjim koncentracijskim logorima, koji su otvoreni kada su Hrvatskom vladali fašisti u savezništvu s nacistima. Popularnost je stekao u ratno vrijeme kada je izdao prvu pjesmu u kojoj kao vojnik brani svoje rodno mjesto.
U ranim 2000-im godinama postao je prava zvijezda, dijelom kao reakcija na ono što su u to vrijeme mnogi Hrvati doživjeli kao uvrede generalima protiv kojih se vodio postupak na Haškom tribunalu. On je bivše vojne dužnosnike osumnjičene za ratne zločine slavio izvikujući fašističke pokliče iz vremena Drugog svjetskog rata, a njegovi su koncerti zabranjeni u gradovima diljem Europe, uključujući i u neke u Hrvatskoj. Perković tvrdi da on nije fašist, nego domoljub.
Perkovićev nastup, na koji je došao na poziv hrvatskih nogometnih reprezentativaca, na površinu je izbacio nerazriješene prijepore u hrvatskom društvu o ratu koji je trajao od 1991. do 1995., ali i prijepore o hrvatskoj ulozi u Drugom svjetskom ratu, oko koje se podjele temelje na tome tko je bio na strani fašista, a tko na strani pobjednika, Titovih partizana. Perkovićeva prisutnost na dočeku politizirala je ono što je trebao biti trenutak zajedništva.
- Ovo Svjetsko prvenstvo bilo je faktor ujedinjenja jer su apsolutno svi navijali za Hrvatsku, i u domovini i diljem regije, izjavila je Tena Prelec, znanstvenica na Europskom institutu u sklopu uglednog London School of Economics (LSE). – Ali sada u Hrvatskoj ima i gorčine i razočaranja jer je dojam da je određena politika ponovno prisvojila sebi neke simbole, kao da ostali – oni koji se ne slažu s onim što Thompson predstavlja – nisu dovoljno veliki Hrvati, napominje Prelec.
U Hrvatskoj i dalje traje rasprava o njezinoj ulozi u Drugom svjetskom ratu. Desno orijentirani ratni veterani su 2016. godine postavili ploču u Jasenovcu – mjestu u kojem je bio koncentracijski logor o kojem je Perković pjevao – s fašističkim pokličem. Slogan ‘Za dom spremni’ koristio se u hrvatskoj kvislinškoj nacističkoj državi i često se čuje na Perkovićevim koncertima.
Ploča je u Jasenovcu, u kojem je ubijeno 83.000 Srba, Židova, Roma i antifašista, stajala gotovo godinu dana. Povjerenstvo za utvrđivanje prihvatljivosti slogana u javnom diskursu ocijenilo ga je ‘protuustavnim, ali dopustivim’.
Nogomet je pridonosio stvaranju zajedništva u Hrvatskoj i učvršćivanju nacionalnog ponosa još od osvajanja bronce na Svjetskom prvenstvu 1998., samo tri godine nakon završetka rata protiv Srbije i u Bosni. Franjo Tuđman, koji je državu vodio desetljeće od njezina osamostaljenja, bio je snažno zainteresiran za sport i njegov potencijal za pronošenje glasa o Hrvatskoj u svijetu.
- Pobjede u nogometu oblikuju nacionalni identitet jednako kao i ratovi, govorio je Tuđman.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigrlila je tu Tuđmanovu tezu te je s tribina pratila utakmice, uključujući i finale, odjevena u dres s crveno-bijelom šahovnicom. Ona zasad nije komentirala Perkovićev nastup na dočeku, ali je u prošlosti govorila da joj je on omiljeni pjevač.
Za mnoge Hrvate nogometna reprezentacija je ‘jedan od najsvetijih elemenata koji sačinjavaju naciju', kaže Dario Brentin, znanstvenik koji istražuje povezanost nogometa i nacionalizma na Balkanu na Sveučilištu u Grazu u Austriji.
No, bliske veze reprezentacije i Perkovića mnogima su previše. Ivan Rakitić je objavio selfie s Perkovićem nakon što se ovaj ukrcao na njihov autobus i napisao: – Kralj je stigao. Jedan jedini. Ajmo, Hrvatska! Tri dana nakon dočeka, Rakitićev selfie s kontroverznim pjevačem prikupio je više od 640.000 ‘lajkova’.
Izbornik reprezentacije Zlatko Dalić branio je Thompsonov nastup, no drugi kažu da osoba koja izaziva toliko podjela nije smjela imati veze s nacionalnom proslavom.
Efraim Zuroff, lovac na naciste iz Centra Simona Wiesenthala izdao je priopćenje kojim osuđuje njegov nastup tvrdeći da Perković ‘nigdje ne bi smio biti počasni gost, ponajmanje na jednom od najvećih skupova u hrvatskoj povijesti na kojem se slavi grandiozni sportski uspjeh’.
Povezani tekstovi
