Umesto 15, Vasiljković osuđen na 13 i po godina zatvora odlukom Vrhovnog suda Hrvatske. – Advokati najavljuju molbu za uslovni otpust i ustavnu žalbu
Vhovni sud Hrvatske umanjio je za godinu i po dana kaznu Draganu Vasiljkoviću i pravosnažno ga osudio na 13 godina i šest meseci zatvora zbog ratnog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u Hrvatskoj. Vasiljković je osuđen zbog ratnog zločina u kninskoj tvrđavi i pri napadu na Glinu. Pravnosnažnom presudom, kako je objavljeno na sajtu hrvatskog Vrhovnog suda, „delimično je usvojena Vasiljkovićeva žalba”.
Za prve dve tačke optužnice, Kapetanu Draganu izrečene su kazne od po sedam godina zatvora. S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji kumulativna kazna (ne sabiraju se kazne), njemu je izrečena jedinstvena od 13 godina i šest meseci. U objavi na sajtu najviše sudske instance u Hrvatskoj navodi se da je drugostepenom presudom ispravljena greška koja se sastojala u povredi kaznenog zakona tako što je optuženom Vasiljkoviću krivica utvrđena za dva dela, a ne četiri kako je to učinjeno prvostepenom presudom, što je dovelo do ublažavanja kazne.
– Na ovaj način je presuda u njenom osuđujućem delu usklađena sa opsegom utvrđene odgovornosti optuženog – navodi se u presudi Vrhovnog suda Hrvatske.
Savo Štrbac, član advokatskog tima Kapetana Dragana, presudu VSH ocenjuje kao vid kompromisa sa kojim se, kako kaže, Vasiljković neće složiti.
– Da je hteo kompromise mogao je, kada je pre tri godine izručen Hrvatskoj iz Australije, da prizna krivicu i da ne bude u pritvoru – objašnjava Štrbac.
Dragan Vasiljković je u pritvoru već gotovo 13 godina, pa je po hrvatskim zakonima stekao pravo na uslovni otpust
S obzirom na to da je Vasiljković u pritvoru već gotovo 13 godina i da je po hrvatskim zakonima stekao pravo na uslovni otpust, Štrbac kaže da će advokatski tim podneti zahtev za njegovo puštanje na slobodu čim im bude dostavljena pravosnažna presuda. O zahtevu će se, međutim, smatra Štrbac, odlučivati tek po završetku pravosudnih ferija.
– Očekujemo da će članovi komisije za uslovni otpust, koje imenuje hrvatsko ministarstvo pravde, o molbi odlučivati početkom septembra. Uporedo sa njom, a možda i ranije, biće podneta i ustavna tužba kao vanredni pravni lek. Za očekivati je da će hrvatski Ustavni sud, kao i u nekim drugim slučajevima, usvojiti tužbu koja može da dovede i do ukidanja pravosnažne presude. Doduše, tada je bilo reči o pripadnicima hrvatskih oružanih snaga i naroda – navodi član Vasiljkovićevog advokatskog tima.
On dodaje da su advokati Kapetana Dragana posle sednice VSH bili svesni da će prvostepena presuda biti preinačena pošto posle većanja nije doneta odluka o produženju, odnosno puštanju Vasiljkovića iz pritvora.
– U prvostepenoj presudi bilo je mnogo proceduralnih, ali i materijalnih grešaka, što proizilazi i iz obrazloženja drugostepene presude. Kao prvo, Vasiljković je iz dva opisa događaja bio oglašen krivim za četiri krivična dela. To je, međutim, bilo protivno načelu „specijalnosti” (prema međunarodnim standardima osobi koja je ekstradirana ne može da se sudi za šire i više nego što je u odluci o izručenju). To je ispravljeno u obrazloženju i tome hrvatski Vrhovni sud, smatrajući to materijalnom greškom, posvećuje mnogo prostora. On je za Kninsku tvrđavu bio osuđen za tri dela i za svako je dobio po pet godina. Sada je to usklađeno sa odlukom o ekstradiciji i osuđen je za delo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – objašnjava Savo Štrbac.
M. Derikonjić
Povezani tekstovi
