Jednom od osnivača HDZ-a izrečena kazna od sedam godina, ali on nije odveden u pritvor do pravosnažnosti presude, iako je to propisano zakonom
Branimir Glavaš, jedan od osnivača i najuticajnijih ljudi hrvatskog HDZ-a i nekadašnji gradonačelnik Osijeka, i u ponovljenom postupku pred Županijskim sudom u Zagrebu oglašen je krivim za ratni zločin nad srpskim civilnim stanovništvom u Osijeku 1991. godine zbog čega je osuđen na zatvorsku kaznu od sedam godina.
Jučerašnjom presudom, krivima su proglašeni i Gordana Getoš Magdić, komandant Posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namene Operativne zone Osijek, koja je osuđena na četiri godine, dok su pripadnicima te jedinice Dinu Kontiću i Zdravku Dragiću izrečene trogodišnje zatvorske kazne. Dvojica okrivljenih, Ivica Krnjak i Tihomir Valentić, u međuvremenu su preminuli, pa je postupak u odnosu na njih obustavljen, a optužnica izmenjena.
Glavaš je burno reagovao na izrečenu presudu.
– Predsedniče, moram li ja ovo da slušam? – prekinuo je on predsednika sudskog veća Dražena Kevrića.
– Ne morate – odgovorio je sudija.
Nakon ovih reči predsednika veća, Glavaš je ustao sa mesta za optužene, opsovao sudiju i izašao iz sudnice.
Izricanju presude, pored Glavaša, prisustvovala je i Getoš Magdić, dok se Kontić i Dragić nisu pojavili u sudnici.
Tokom obrazlaganja presude, sudija Kevrić je kazao da su pred sudom održane 32 rasprave, saslušana 23 svedoka, pročitani iskazi 210 svedoka i ispitana tri veštaka.
Predsednik sudskog veća dodao je i da su svi okrivljeni tokom iznošenja odbrane porekli krivicu za ratni zločin. Naglasio je da je prilikom donošenja presuda, odnosno odmeravanja kazni, primenjivan zakon koji je važio 1991. jer je on blaži za okrivljene. Getoš Magdić je tvrdila da je njen prvi iskaz u kojem je priznala izvršenje krivičnog dela nezakonit jer nije imala branioca. Međutim, kada joj je on dodeljen – tražila je drugog, ali joj to nije bilo dozvoljeno.
– Nismo izdvojili taj iskaz jer je i Vrhovni sud već naveo da je reč o zakonitom dokazu – obrazložio je sudija Kevrić odluku da priznanje Getoš Magdić ostane u spisima predmeta.
Glavaš je po prethodnoj pravosnažnoj presudi na izdržavanju kazne proveo duže od pet godina.
Komentarišući presudu Glavašu, Savo Štrbac, direktor Informaciono-dokumentacionog centra „Veritas” i dugogodišnji sudija tadašnjeg Okružnog suda u Zadru rekao je za „Politiku” da je presuda kompromis između Hrvatske i međunarodne javnosti.
– Izrečene sankcije su preblage s obzirom na to da je minimalna kazna koja može da se izrekne za ratni zločin pet godina. Da bi nekome izrekli kaznu ispod zakonskog minimuma kao što je to u ovom slučaju učinjeno Getoš Magdić, Kontiću i Dragiću, sud mora da utvrdi posebno olakšavajuće okolnosti kojih u konkretnom predmetu nema. Posebno je pitanje zašto Glavaš nije sproveden u istražni zatvor (naš pritvor) nakon izricanja presude s obzirom na to da se on obavezno izriče ukoliko se okrivljenom presudi stroža kazna od pet godina. Pošto na ovu presudu postoji pravo žalbe, Glavaš će je sigurno iskoristiti, a samim tim i prolongirati postupak. Plašim se da će drugostepeni sud, smanjiti izrečenu sankciju Glavašu i njom „pokriti” ono vreme koje je proveo na izdržavanju kazne – naveo je Štrbac.
Juče doneta presuda okrivljenima za ratni zločin, druga je po redu, s obzirom na to da je prva izrečena 2009, kojom je Glavaš osuđen na deset godina zatvora, Getoš Magdić na sedam, a Kontić i Dragić na pet godina, ukinuta. Nakon žalbenog postupka, odlukom Vrhovnog suda Hrvatske, Glavašu je smanjena kazna na osam godina.
Međutim, Ustavni sud je u januaru 2015. iz procesnih razloga ukinuo pravosnažnu osuđujuću presudu Vrhovnog suda, pa je novo suđenje počelo 2017, a potom još jednom posle izmenjene optužnice zbog smrti dvojice optuženih.
Pre donošenja prve presude Glavaš je pobegao u Bosnu i Hercegovinu, gde ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru izdržao je nešto više od pet godina.
Glavaša je optužnica teretila za događaje u javnosti poznate kao „Selotejp” i „Garaža” u kojima se on po komandnoj odgovornosti tereti za ubistva više srpskih civila, od kojih su neki bačeni u reku Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta. Neke od žrtava bile su prisiljene da piju kiselinu iz akumulatora u garaži Sekretarijata za narodnu odbranu u Osijeku, na čijem čelu je bio Glavaš.
Miroslava Derikonjić
Povezani tekstovi









