Nakon dvije godine zastoja, hrvatsko Povjerenstvo i srpska Komisija za nestale osobe iz rata dogovorili su zajedničko iskapanje na tri lokacije, u Daruvaru, Maloj Popini kraj Gračaca i na novom kninskom groblju, gdje su vjerojatno pokopani nestali s Miljevačkog platoa
Kao rezultat prošlotjednog sastanka Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu i Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije dogovorena je zajednička organizacija terenskih aktivnosti na područjima Daruvara i Male Popine kraj Gračaca. Iskopavanja će se provesti i na novom kninskom groblju gdje bi trebali biti ostaci osoba stradalih na Miljevačkom platou. Prema saznanjima Novosti, već duže vremena znaju se imena sahranjenih u Kninu, ali ne i pojedinosti o pojedinačnim grobovima. Informacije o potencijalnim ostacima na ovim lokacijama Povjerenstvu je dala srpska Komisija.
Ovo je jedan od prvih konkretnih rezultata pokušaja zatopljavanja loših odnosa između Hrvatske i Srbije. Nakon sastanka ministara vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i Ivice Dačića na Božićnom prijemu SNV-a prije mjesec dana i nedavnog na subotičkom Velikom prelu te susreta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Davosu, dogovoren je prvi službeni ministarski sastanak nakon više godina hibernacije, kao i niz drugih bilateralnih razgovora, među kojima i ovaj dvaju tijela predvođenih Ivonom Paltrinieri na čelu Povjerenstva i Veljkom Odalovićem kao predsjednikom Komisije.
Srpska strana ponudila je da ekshumira 189 osoba sahranjenih u Srbiji bez utvrđenog identiteta čija su tijela doplovila rijekama za što je hrvatsko Povjerenstvo pokazalo zanimanje
Poslali smo ista pitanja i Komisiji i Povjerenstvu kako bi javnosti šire objasnili rezultate prvog sastanka nakon listopada 2020. godine. S hrvatske strane dobili smo tek odgovor da su sve što imaju reći kazali u šturom priopćenju za medije prošli tjedan u kojem je naznačeno da se “ulažu napori za razmjenom informacija, da je pitanje nestalih jedno od ključnih u odnosima između Hrvatske i Srbije, da im nisu dostavljene informacije koje bi pomogle rješavanju otvorenih pitanja odnosno zahtjeva koji su predani Komisiji za nestala lica”. Naglašena je potreba obostranog dijaloga i slično, uz najavu da će se idući sastanak održati u ožujku.
Iz srpske Komisije su u odgovoru bili puno širi pa smo preko njih doznali što je do sada napravilo hrvatsko Povjerenstvo i koji su idući koraci. Povjerenstvo je na sastanku izvijestilo da je zadnje dvije godine prikupilo saznanja o 147 neregistriranih mogućih masovnih i pojedinačnih grobnica na području 11 županija. Proveli su terenska istraživanja i probna iskopavanja na 165 mjesta i ekshumirali posmrtne ostatke 34 lica. U toku je istraživanje 53 grobnice, organizirano je 18 konačnih identifikacija za 72 lica, a 97 posto porodica odazvalo se pozivu tako da je identificirano 70 osoba. Nisu konkretizirali o kojim lokacijama se radi i tko su identificirani ljudi.
Također su izvijestili srpsku stranu da se u mrtvačnicama u Hrvatskoj nalaze posmrtni ostaci 854 žrtve i da je za 96 posto utvrđen genotip, ali da za njihovu identifikaciju nedostaju referentni uzorci srodnika. Zbog toga su dvije delegacije dogovorile zajednički rad na daljnjem prikupljanju uzoraka obitelji radi DNK analize. Takvom suradnjom, dok je postojala, utvrđen je identitet 12 osoba, što bi trebao biti zajednički interes, ali će ga biti teško realizirati bez suradnje ne samo između ova dva tijela, nego i s udruženjima nestalih. Doznajemo da je Hrvatska najavila da će dostaviti spisak nestalih lica čije porodice žive u Srbiji za koje je potrebno uzeti uzorke krvi srodnika.
Hrvatska strana je na zahtjev srpske na lokacijama Grđevica, Pađene i Ribnjaci (Marino Selo) napravila terenske provjere u raznim vremenskim periodima ali nisu pronađeni posmrtni ostaci. Na lokacijama Jasikovačka ulica (Gospić), Grubišno polje, groblje Borik u Bjelovaru i Okučani također su ranije istraživali i pronašli ostatke. Na Boriku su, kako doznajemo, još 2012. godine pronađene tri osobe od kojih je jedno tijelo identificirano, a za druga dva se pretpostavlja da se radi o socijalnim slučajevima.
Za lokaciju Budžaci tvrde da su s nadležnim organima Hrvatske napravili provjere i da prikupljene informacije ukazuju da tamo nema pokopanih posmrtnih ostataka, pogotovo jer su na tom području bili prisutni pripadnici UNPROFOR-a. Iz Komisije, međutim, objašnjavaju da je informacija zbog koje je poslan zahtjev došla upravo od pripadnika UNPROFOR-a.
Odgovarajući na zahtjeve hrvatske strane, Komisija je pak izvijestila da je u suradnji s državnim tijelima u Srbiji pripremila lokacije za zajedničko izviđanje u Kudeljari, mjesnom groblju u Bogojevu, Sremskim Karlovcima i nizvodno od Smedereva, na što su iz Povjerenstva naveli da rade na utvrđivanju mikro lokacija. Zašto hrvatska strana želi da se kopa baš na tim mjestima, nije objašnjeno. Upućeni neslužbeno kažu da bi najgori scenarij bio gubljenje vremena samo zbog stvaranja protuteže.
Odgovarajući na pitanje što je Komisija napravila od listopada 2020. godine kažu da je pokrenuto 9 novih slučajeva, od čega 7 zahtjeva za traženje nestalih lica i dva za traženje posmrtnih ostataka. Zatvoreno je 18 slučajeva, od čega četiri na zahtjev tražioca, a 14 nakon identifikacije i predaje porodicama. U suradnji s udruženjima obitelji nestalih s liste, zatvoreno je 105 slučajeva. Ekshumirani su posmrtni ostaci tri nepoznate osobe na pravoslavnom groblju u Šidu, uzeti uzorci za DNK analizu i dostavljeni Međunarodnoj komisiji za nestala lica (ICMP), ali iz nijednog od njih nije izoliran DNK profil tako da će se provesti dodatno testiranje.
Uz to su identificirani posmrtni ostaci triju osoba nestalih na teritoriju Hrvatske kraj Vukovara i Bjelovara. Utvrđen je i preliminarni identitet jednog lica čiji su se posmrtni ostaci nalazili na groblju Lešće u Beogradu koje treba identificirati. Radi se o vojniku koji je stradao 1991. godine prilikom opsade kasarne bivše JNA u Bjelovaru za koga se traže pripadnici porodice.
Na zajedničkim identifikacijama hrvatske i srpske strane obavljene su četiri identifikacije na Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, te su pozitivno identificirani posmrtni ostaci 11 građana Hrvatske srpske nacionalnosti, za koje Srbija iskazuje opravdani interes od kojih je preuzeto šest osoba radi predaje porodici u Srbiji. U saradnji s ICMP-om prikupljeni su uzorci za DNK analizu od 77 srodnika nestalih lica. Zajedničke identifikacije na žalost jednostrano su prekinute izmjenom zakona 2018. koji to više ne dopušta, premda postoji međunarodni sporazum.
Neslužbeno doznajemo i da je srpska strana ponudila da se ekshumira 189 osoba bez utvrđenog identiteta, sahranjenih na grobljima u Srbiji, čija su tijela doplovila rijekama za što je hrvatsko Povjerenstvo pokazalo zanimanje. Inače, Hrvatska još uvijek traga za 1.816 svojih državljana, od kojih je polovica srpske nacionalnosti. Komisija kao nestale vodi 1.562 lica nestala u vezi s oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj. Prvi korak naprijed je napravljen, samo da ne budu opet dva natrag.
Povezani tekstovi
