D.I.C. Veritas

Portal Novosti, 15.03.2023, Srbi opet na margini

Najčešće spominjani predstavnici srpske nacionalne manjine u udžbenicima su znanstvenik Nikola Tesla i pjesnik Petar Preradović. Da njih obrišemo, rezultati bi bili porazni

Ured potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage 14. marta organizirao je predstavljanje publikacije “Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske”.

Boris Milošević, SDSS-ov saborski zastupnik, kazao je da je ovo istraživanje važno za izgradnju uključivog, prosperitetnog i demokratskog društva. Studija je samo potvrdila ono što se moglo pretpostaviti, naveo je Milošević, a to je da situacija po manjine, koje su bile predmet istraživanja – mađarska, romska, srpska i talijanska – nije dobra.

Cilj analize udžbenika je bio da se odgovori na mnoga pitanja: kolika je uloga i doprinos nacionalnih manjina hrvatskoj politici, kulturi, umjetnosti, gospodarstvu, znanosti i društvu? Istraženo je koliko, te na koji su način sadržaji vezani za nacionalne manjine, uloga i doprinos nacionalnih manjina hrvatskoj politici, kulturi, umjetnosti, gospodarstvu, znanosti i društvu općenito predstavljeni u udžbenicima.

- Srpska nacionalna manjina, kao najveća, najzastupljenija je zajednica u istraživanju studije. Najčešće spominjani predstavnici srpske nacionalne manjine su znanstvenik Nikola Tesla i pjesnik Petar Preradović. Da njih obrišemo, rezultati bi bili porazni. To ne znači da se oni, kad se spominju u udžbeniku, uvijek navode kao Srbi. Upravo se ističu primjeri da se najčešće Petar Preradović, Vladan Desnica i Grigor Vitez navode kao pripadnici većinskog naroda. S druge strane, znanstvenik svjetskog glasa Milutin Milanković, čija je rodna kuća u Dalju obnovljena u prekrasan centar za posjetitelje, spominje se samo jednom. Nema pisca Vojina Jelića. Sime Matavulja isto nema, ne spominje se nigdje niti jednom. To, zapravo, nije ni čudno. Matavulj je označen da nije hrvatski pisac, izbrisan je iz rodnog grada, sada ga nema u udžbenicima. A nekad je obilježavanje Simina rođendana u njegovu rodnom gradu Šibeniku trajalo tri dana. Ali dobro, nije ni Nikola Tesla bio oduvijek prihvaćen kao danas – rekao je Milošević.

Žena, pripadnica manjina, u udžbenicima ima u tragovima. Ženski rod je općenito malo zastupljen u predstavljenosti manjina, kazao je Milošević, a u udžbenicima nema niti jedne žene Romkinje.

- Studija je pokazala da su manjine pozitivno prikazane na vrlo rijetkim mjestima, kako koja manjina, a dominanta je negativna slika i situacija da se prešućuje nacionalnost kad se govori o istaknutim osobama. Rezultati nisu neočekivani i oni nisu dobri. Koliko god ohrabruje konstatacija u studiji da su vidljivi pomaci prema boljem predstavljanju, još više postoji veliki prostor za napredak. Studija je dobar početak da to osvijesti kod autora udžbenika, nastavnika i na kraju učenika – zaključio je Milošević.

Potpredsjednica Šimpraga je istaknula da se nacionalne manjine u javnom prostoru često spominju kao kulturna prednost i bogatstvo. Nažalost, navela je ona, prečesto se svjedoči da se u dijelu javnosti one predstavljaju kroz negativne stereotipe koje pojedini akteri nastoje prikazati kao društvenu prijetnju, pri tome u cijelosti zanemarujući ogroman obol koje su nacionalne manjine, i njihovi pripadnici, doprinijeli u razvoju suvremene Hrvatske i današnjeg demokratskog i multikulturnog društva.

Publikacija o vidljivosti nacionalnih manjina u školskim knjigama nastala je kao rezultat provedenog istraživanja i analize u svrhu realizacije aktivnosti 2.2.13. Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. 2024., a o njoj opširnije donosimo na stranici 19.

U sklopu Operativnog programa za zaštitu i unapređenje postojeće razine prava svih nacionalnih manjina, u sklopu mjere 2.2. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, definirana je aktivnost 2.2.13. kojom se Vlada Republike Hrvatske obvezala izraditi analizu obrazovne politike u odnosu na doprinos pripadnika nacionalnih manjina hrvatskoj politici, kulturi, umjetnosti, gospodarstvu, znanosti i društvu općenito s ciljem da se u budućoj reformi obrazovnih programa značajna imena pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskoj povijesti, kao i datumi i činjenice koje su vezane za njihov doprinos, uključe u kulturnu, obrazovnu i drugu politiku.

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.