Osamdeset godina poslije formiranja logorskog kompleksa Gospić – Jadovno – Pag, prvog ustaškog logora smrti na prostoru NDH, manjinske organizacije i civilne udruge još jednom su zatražile konačnu zabranu ZDS i raskid s ustaškom ostavštinom
“Tko je ovo počinio? Ovo nije ljudski rod, ovo nije moj hrvatski narod. Ovo su izrodi, ovo nisu ni zvijeri. Dok smo živi dolazit ćemo na ovo mjesto. U ovoj istoj Lici pronađeni su posmrtni ostaci ustaških časnika koji su sahranjeni kao visoki hrvatski časnici. To nisu nikakvi časnici, to su ološi kakva im je bila i država”, kazao je Ranko Britvić u ime udruge Veterani domovinskog rata i antifašisti (VeDRA) na komemoraciji žrtvama sistema ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag, održanoj danas kod spomenika u Jadovnu.
Sistem logora Gospić-Jadovno-Pag otvoren je krajem aprila 1941. godine pretvaranjem kaznionice Okružnog suda u Gospiću u sabirno-tranzitni logor i mučilište. Zauzimao je teritorij od Gospića do Karlobaga, kao i dio Paga oko Metajne. U ovaj logorski sustav deportirani su deseci hiljada ljudi, uglavnom s prostora NDH.
Srpsko narodno vijeće, zajedno s Koordinacijom židovskih općina RH, eparhijom Gornjokarlovačkom i Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH, dvanaesti su put obilježili Dan sjećanja na Jadovno 1941. Komemorativni program započeo je pored Šaranove jame, jedne od 19 velebitskih jama u kojima su skončali zatočenici, uz kadiš i pomen za sve žrtve pobijene na toj i drugim lokacijama.
Lazo Đokić iz SABA-e kazao je da su na ovom mjestu stradali ljudi koji su, prema rasnim zakonima NDH, bili građani drugog reda.
- 80 godina nakon i dalje je aktivno ustaško znakovlje i pozdravi. Sjećanje na žrtve je naša zadaća jer je fašizam najveća pandemija čovječanstva. Antifašizam i antifašističke vrijednosti moraju ući u školske klupe kako djeca, kad završe školovanje, ne bi paradirala po ulici ustaške pozdrave – rekao je Đokić.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus govorio je o zabrani pozdrava “Za dom spremni” pod kojim su stradali deseci tisuća ljudi.
- Na ovom mjestu tražim u ime tisuća i tisuća onih koji su pod pokličem “Za dom spremni” završili svoje živote, ovdje i u ostalim ustaškim logorima smrti na teritoriju NDH, ili su odvedeni u nacističke logore smrti, zabranu upotrebe tog ustaškog pozdrava, ustaškog znamenja i znakovlja kao i zabranu negiranja ustaških zločina i postojanja koncentracijskih sabirnih i logora smrti – zatražio je Kraus.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac naveo je istorijske činjenice o fašističkoj tvorevini NDH koje se danas prešućuju te da se zna na osnovi kakve državne ideje i kojih zakona je uspostavljena NDH.
- Ideje su to rasno, vjerski, etnički, jezično i kulturno čiste države sa zakonskom odredbom za obranu naroda i države, zakonskom odredbom o zabrani ćirilice, zakonskom odredbom o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, zakonskom odredbom o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda, zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti, zakonskom odredbom o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda – nabrojao je Pupovac.
Kazao je da oni koji poriču što se dogodilo to ne rade na osnovu znanja, već propagande kakvu su prakticirali pripadnici ustaškog pokreta i NDH.
- Oni koji prešućuju čine to zbog toga što tako svjesno ili nesvjesno sudjeluju u izgradnji politike zaborava, de facto višedecenijske puzajuće političke nacionalne abolicije onih koji su osmislili, organizirali i proveli strašan jadovanski zločin genocida. Brisanje sjećanja na njega i forsiranje sjećanja na žrtve odmazde prema pripadnicima poražene vojske NDH po završetku Drugog svjetskog rata u javnoj svijesti današnje Hrvatske ovu negacionističku i revizionističku politiku čini prihvatljivijom u prosječnoj javnoj svijesti, lišenoj prilike za suočavanje sa zločinima ustaša i NDH – ocijenio je Pupovac.
Pored centralnog spomenika na Jadovnu bili su prisutni još i Boris Milošević, izaslanik Vlade Hrvatske, Dragana Jeckov ispred Hrvatskog sabora, Veran Matić, izaslanik predsjednika Republike Srbije, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine i Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Počast su odali uz vijence i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara, Splita, Grubišnog Polja te županijsko Vijeće srpske nacionalne manjine Ličko-senjske županije, kao i predstavnici veleposlanstva Srbije i Austrije. Stihove pjesme “Slana”, autorke Anete Vladimirov, govorio je David Bilić.
Povezani tekstovi
