D.I.C. Veritas

RSE, 01.04.2015., Hrvatska traži još 1.590 građana, ministar poručuje: Sve su žrtve jednake

U Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu obavljena je identifikacija posmrtnih ostataka 14 osoba nestalih 1995. godine, dakle srpske nacionalnosti. Hrvatska traži još 1.590 svojih građana. Nema nikakvih novih popisa nestalih Srba, kažu u hrvatskom Uredu za nestale.

Hodnik Zavoda za sudsku medicinu u Zagrebu. Muškarci i žene obučeni u odjeću tamnijih boja, neveselih izraza lica. U srijedu je obavljena identifikacija za 14 osoba koje se vodilo kao nestale u kontekstu ratnih operacija „Bljesak“ i „Oluja“ u svibnju i kolovozu 1995, dakle srpske nacionalnosti.

„Republika Hrvatska i ova Vlada ne dijele žrtve“, kazao je obiteljima ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić, u čiji resor spada i potraga za nestalima.

„Za nas su sve žrtve jednake. Za nas svaka majka jednako plače za gubitkom svoga sina i tako će se ova Vlada i ovo ministarstvo – dok sam mu ja na čelu – i dalje tako ponašati. Nema podjele na ove i one, jer upravo zajedničkim radom, zajedničkim trudom i nas ovdje u Republici Hrvatskoj, i naših kolega iz Republike Srbije i iz Bosne i Hercegovine doći ćemo do one brojke nestalih koju bismo svi željeli – da se spusti na samu nulu“, naveo je ministar.

Identificirane osobe su iz pet ratom zahvaćenih županija Hrvatske – 6 iz Zadarske, 4 iz Karlovačke, 2 iz Sisačko-moslavačke i po jedna osoba iz Brodsko-posavske i Šibensko-kninske županije.

Hrvatska još potražuje 930 svojih građana nestalih 1991. i 1992. godine, dakle većinom hrvatske nacionalnosti i 660 svojih građana nestalih 1995. godine, dakle većinom srpske nacionalnosti.

Voditelj hrvatske Uprave za zatočene i nestale, pukovnik Ivan Grujić, je na naše pitanje demantirao postojanje nekog novog popisa od 600 nestalih srpske nacionalnosti, što ga je spomenuo srbijanski premijer Aleksandar Vučić za boravka na inauguraciji nove hrvatske predsjednice.

„To je stara stvar! Mi taj popis praktično već deset godina – i naš i njihov – provjeravamo, i u slučaju potvrde da je osoba nestala, stavljamo je na službeni popis. Ako ne, nastavlja se dalja obrada svakog imena i prezimena, i to je predmet naših sastanaka zadnjih deset godina. Znači, to nije ništa novo“, konstatirao je Grujić.

Prema međunarodnim kriterijima

Podsjetimo, prigodom kasnije posjete srbijanskog vicepremijera i ministra vanjskih poslova Ivice Dačića Zagrebu u ožujku dogovoreno je da hrvatska i srpska strana u suradnji dogovore jedinstvenu listu po međunarodnim kriterijima.

„Postoje međunarodni kriteriji koje su preporučili UN i Europska komisija. Republika Hrvatska apsolutno prihvaća te kriterije i po tim kriterijima je napravljena evidencija. To znači – svi oni koji zadovolje kriterije, istog dana uvršteni su u popis nestalih osoba. Ovih 600 osoba o kojima se govorilo, to su operativni popisi koji nemaju uporište u tim kriterijima“, kaže pukovnik Grujić.

Kako ubrzati nalaženje i identifikaciju nestalih, pogotovo jer je broj identificiranih osoba iz 1991. i 1992. godine, dakle većinom Hrvata unazad godinu dana izrazito malen? „To ovisi o dotoku informacija o mjestima grobišta“, kaže pukovnik Grujić.

„To je upravo jedno od otvorenih pitanja prema Republici Srbiji s kojom surađujemo u tom procesu, ali inzistiramo na rješavanju tih otvorenih pitanja koja smo već puno puta jasno izrekli, a to su: podaci o premještenim masovnim grobnicama na ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske i o drigim grobištima za koje oni imaju informacije. Na taj način bismo u jednom trenutku riješili velik broj slučajeva, jer mi za to imamo i tehničke i ljudske resurse“, pojašnjava pukovnik Grujić.

Riječanin Sretko Gagić došao je identificirati oca nestalog u „Oluji“.

„Meni je otac Vladimir rođen u Gornjim Biljanima, općina Benkovac. Rođen je godine 1911, a stradao je godine 1995, za vrijeme ’Oluje’. Došli smo tu da bi ga identificirali i dostojanstveno sahranili na našem groblju, tamo gdje je odrastao i gdje su sahranjeni njegovi preci“, priča Gagić.

Željka Perić došla je zajedno s majkom iz Beograda na identifikaciju svog oca Željka, koji je nestao u vrijeme akcije „Bljesak“ negdje oko rodne Uštice nedaleko Jasenovca.

„Sve što se desilo – desilo se i to ne može da se promeni, samo da mi kao ljudi nikada više ne dozvolimo da i jedno jedino dete provede dan bez svog roditelja i da ga provede u neznanju“, komentira Željka Perić.

Identifikaciji su nazočili i predstavnici Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije i predstavnici međunarodnih organizacija uključenih u proces traganja za nestalima i identifikacije posmrtnih ostataka – Međunarodnog crvenog križa i Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.