Predsjednik Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji iz Banjaluke Milorad Arlov posjetio je majku i sina Milenu (50) i Milana (29) koji su živjeli od početka jula pod Ribničkim mostom u Kraljevu. Sada im je Odbor za pomoć Kosovu i Metohiji iz Banjaluke obezbijedio privremeni smještaj iznajmio kuću u Kraljevu za 500 evra na šest mjeseci.
Milena i Milan Zorić rodom iz Ličke Kaldrme su izbjeglice i prognani iz Republike Srpske Krajine u Oluju 1995. godine već 28 godina su beskućnici.
Živjeli su četiri godine u Leposaviću na Kosovu i Metihiji i već 24 godine u Kraljevu nisu uspjeli da nađu i da im se obezbijedi trajan smještaj tako da početkom jula nisu imali kuda nego pod Ribnički most.
- Bilo mi je teško kao Krajišniku, humanom čovjeku, kada sam čuo i pročitao u medijima da majka i sin Srbi iz Republike Srpske Krajine izbjegli i prognani u Oluji žive jedini od svih Kraljevčana pod mostom – rekao je Arlov.
Istakao je da ih je posjetio i 1. avgusta, uoči Svetog Ilije.
- Obećao sam da ćemo pomoći da se bar narednih pola godine ili godinu sklone ispod mosta. Poslije Preobraženja Gospodnjeg sa njima sam u kući gdje su me dočekali domaćinski, onako krajiški sa punim stolom. Htio sam se lično uvjeriti, jesu zadovoljni smještajem – rekao je Arlov
Milana i Milan kroz suze mnogo se zahvaljuju Odboru i humanim ljudima Republike Srpske sto više ne žive pod mostom i imaj bar privremeni smještaj dostojan čovjeka.
- Mileni i Milanu treba trajan smještaj jer se sami ne mogu izboriti za to. Skoro tri decenije idu iz smjestaj u smjestaj be nekog obećavajućeg cilja. Molimo sve humane ljude da preko našeg Odbora i žiro računa 5551000046740485 kod Nove banke pomognu da im bar privremeno, ako ne trajno obezbedimo smještaj dostojan čovjeka, da ne budu opet morali pod most – rekao je Arlov.
Arlov je posjetio manastir Žiču i sastao sa monahinjom Martom koja ga je dočekala razgovarali su o Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj.
Arlov je upoznao monahinju sa dugodišnji radom Odbora koja ga je blagoslovila u manastiru Žiča kod Kraljeva prvom Arhiepiskopijom SPC koju je u 13. vijeku osnvao Sveti Sava i bila je do 14. vijeka sjedište Patrijaršije SPC.
Povezani tekstovi
