Demografska slika Hrvatske toliko je poražavajuća da bi nas, nastave li se ovakvi trendovi, za pedeset godina moglo biti milijun manje. Hrvatska je 1991. godine imala 4.784.265, a trideset godina kasnije 3.871.833 građana.
U tom smislu najveći udarac doživjeli su Srbi iz Hrvatske, kojih je danas tek 3,2 posto od ukupnog broja stanovnika ili 123.892. Hrvati, njih 3.547.614, danas čine 91,3 posto stanovništva.
Koliki je ceh bijeloj kugi, iseljavanju iz pasivnih, siromašnih krajeva Hrvatske, a ponajviše ratovima u kojima je teško stradalo, platilo srpsko stanovništvo, s naglaskom na strašan pogrom koji su nad njime provele ustaše od 1941. do 1945., govori podatak da je 1931. godine u Hrvatskoj živjelo 633.000 Srba. Oni su, dakle, prije nepunih sto godina činili 18,5 posto od ukupnog stanovništva Hrvatske. Za usporedbu, Hrvata je iste te 1931. godine bilo 2.481.000 ili 72,3 posto.
PADA BROJ SRBA
Na prvom poslijeratnom popisu stanovništva, pao je broj Srba u ukupnom broju stanovnika Hrvatske. Tako ih je 1948. 90.000 manje nego prije rata ili 543.795. Tada čine 14,38 posto od ukupnog broja popisanih. Razlog za takav pad broja srpskog stanovništva su ogromne žrtve koje su podnijeli u Drugom svjetskom ratu ne samo kao pripadnici naroda koji je teško stradao od zločinačkog Pavelićeva režima, već i u NOB-u u kojem su Srbi, do 1943. godine i kapitulacije Italije, činili većinu boraca, vodeći, rame uz rame s Hrvatima, herojsku borbu protiv okupatora i kvislinga.
Godine 1953. broj stanovnika u SR Hrvatskoj raste. Tada ih je 3.936.022. Srba je 588.756 ili 15 posto, a Hrvata 3.128.661 ili 79,5 posto. Šezdesetih je demografska slika još povoljnija. Prema popisu iz 1961. od 4.159.696 stanovnika Hrvatske, Hrvata je 80,3 posto ili 3.339.890, dok je Srba 624.991 ili 15 posto.
Prema popisu iz 1971. Hrvatska broji 4.426.221 stanovnika. U deset godina broj stanovnika se povećao oko 300.000. Hrvata je 3.513.647 ili 79,4 posto, a Srba 626.789 ili 14,2 posto. I 1981. godine bilježi se pozitivan prirast stanovništva. U Hrvatskoj živi 4.601.469 od kojih su 3.454.356 ili 75,1 posto Hrvati, a 531.502 ili 11,6 posto Srbi. To što je broj Srba u odnosu na prethodni popis pao za 4,4 posto, razlog je najviše iseljavanje iz ruralnih dijelova Hrvatske, s područja nekadašnje Vojne krajine, trbuhom za kruhom u ostale jugoslavenske republike i u inozemstvo, te nepovoljna stopa prirodnog prirasta među srpskim stanovništvom u Hrvatskoj.
Godine 1991. popis je pokazao da u Hrvatskoj živi ukupno 4.784.265 stanovnika. Hrvati su činili 78,1 posto i bilo ih je 3.736.356, a Srba je bilo 581.663 ili 12,2 posto. Činilo se da će Hrvatska za desetak godina doseći broj od pet milijuna stanovnika, no dogodilo se upravo suprotno. Počeo je rat između pobunjenih Srba i JNA s jedne, te Hrvatske vojske i policije s druge strane, koji će stubokom promijeniti nacionalnu strukturu u Hrvatskoj.
Nakon rata, naime, broj Srba je prvi put drastično pao. Dogodilo se to zbog iseljavanja Srba iz velikih hrvatskih gradova već 1991. i 1992. godine. Odlazili su najčešće u Srbiju i Crnu Goru, ali i u inozemstvo. Najveći egzodus Srba iz Hrvatske dogodio se nakon “Oluje”, kad ih je u Republiku Srbiju izbjeglo oko 200.000. Dio Srba se nakon rata vratio u Hrvatsku. Godine 2001., popisano je 201.631 ili 4,5 posto Srba, a Hrvata je bilo 3.977.171 ili 89,6 posto. Primjetno je da je broj Hrvata narastao za 11 posto. Radi se o nekoj vrsti asimilacije jer se izvjestan broj hrvatskih Srba na popisu stanovništva očito izjasnio Hrvatima, što je utjecalo na činjenicu da se udio Srba u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske smanjio, a broj Hrvata – povećao.
PORAŽAVAJUĆI TRENDOVI
Isti trend se nastavlja i 2011. godine. Na popisu stanovništva Hrvata je čak 90,4 posto ili 3.874.321 od ukupno 4.284.889 stanovnika. U deset godina, broj stanovnika pao je za oko 250.000 ljudi! Srba je 2011. godine u Hrvatskoj 186.633 ili 4,4 posto.
Posljednji popis iz 2021. poražavajući je za Hrvate i Srbe. Broj popisanih stanovnika je 3.871.833 u odnosu na 4.784.265 koliko nas je bilo 1991. godine. Rat i žrtve koje je donio, ali i iseljavanje Srba u dva vala, 1991./92. i 1995., a zatim odlazak Hrvata i hrvatskih Srba na rad u Irsku, Njemačku i drugdje po EU-u, učinio je svoje. Ipak, da se i dalje radi o snažnoj asimilaciji srpskog stanovništva u hrvatski nacionalni korpus, dokazuje činjenica da broj onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati i dalje raste, bez obzira na činjenicu da broj ukupnog stanovništva pada. Prema popisu iz 2021,. Hrvata je 3.547.614 ili čak 91,3 posto, u postotku najviše od kada se popisuje stanovništvo na području današnje Republike Hrvatske.
S druge strane, indikativno je da Srba u Hrvatskoj nikada nije bilo manje jer čine samo 3,2 posto od ukupnog stanovništva ili gotovo šest puta manje u odnosu na popis stanovništva iz 1931. godine. Srba je 2021. godine 123.892, a Hrvata 3.547.614. Očito je da se dio Srba u Hrvatskoj počeo izjašnjavati Hrvatima bez obzira na svoje srpsko podrijetlo i činjenicu da su njihovi preci ovdje stigli još u 15. stoljeću i u odnosu na tu činjenicu praktički bili jednakopravni Hrvatima.
Navedeni podaci jasno govore da mržnja koja se ovdje zakotila devedesetih, još nije prevladana, unatoč činjenici da je Hrvatska punopravna članica EU-a koja bi kao takva morala poštivati dostignute stadarde kada su u pitanju nacionalne manjine i njihova prava. Službene brojke koje smo naveli pokazuju da nije tako. Velika je to nmrlja na obrazu današnje Hrvatske koja većinskom narodu i političkom vodstvu ove zemlje ne služi na čast.
SAŠA LJUBIČIĆ
Povezani tekstovi
