Žalbeno vijeće Haaškog suda sazvalo je za 14. svibnja usmenu raspravu u predmetu Gotovina − Markač, kad će biti prilika da obrane hrvatskih generala, kojima se sudi za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem protjerivanja Srba s okupiranih “krajinskih” područja, iznesu i obrazlože svoje argumente i prigovore na prvostupanjsku presudu izrečenu prije godinu dana, 15. travnja 2011. Generalima su izrečene doista drakonske kazne − Gotovini 24, a Markaču 18 godina zatvora.
Mogućnost da se obrate sudu imat će i osuđeni generali, a svoju će riječ na iznesena stajališta obrane iznijeti i tužiteljstvo. U međuvremenu, Sud je odbio Vladin zahtjev da joj se dodijeli status “prijatelja suda”, jer nije stranka u postupku, ali je odbio i podnesak 12 zapadnih vojnih i pravnih stručnjaka koji su također tražili status prijatelja suda. Generali su, tako, ostali sami sa svojom obranom i nadom da barem prvostupanjska presuda neće biti potvrđena.
Konačna odluka
Što je moguće očekivati od ovog žalbenog ročišta i koliko će ono utjecati na prvostupanjsku presudu? Pravomoćna presuda haaškim zatočenicima Anti Gotovini i Mladenu Markaču očekuje se 2013. godine. Je li realno nadati se oslobađajućim presudama ili je izglednije da bi izrečene kazne mogla biti samo smanjene? Poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo s doista kuriozitetnim iskustvom s Tribunala, koji je uspio obraniti generala Tihomira Blaškića i prvostupanjsku kaznu od 45 godina svesti na pritvorski boravak u Scheveningenu, nije velik optimist. − Ako je točno, kako čujem, da su slabe šanse da sud prihvati nove dokaze obrane, onda nema gotovo nikakvih izgleda za oslobađajuću presudu − procjenjuje Nobilo, ali odmah dodaje:
− No, to ne znači da im kazne ne mogu biti smanjene. U slučaju Blaškić sudsko je vijeće prihvatilo moj zahtjev za izvođenjem novih dokaza i tog sam trenutka znao da će Blaškić dobro proći. To je bio ključni trenutak u njegovoj obrani. U ovom predmetu bojim se da u okviru postojećih dokaza neće biti oslobađajuće presude. Ali, ako se smanji prvostupanjska kazna za određeni broj godina, to je svakako dobro, jer se nakon dvije trećine odslužene kazne u pravilu izlazi van.
A te dvije trećine su, u slučaju reducirane kazne, svakako manje nego sada − smatra Nobilo, odbijajući spekulirati s brojem godina zatvora na koje bi generali Gotovina i Markač mogli biti pravomoćno osuđeni. − I da sam odvjetnik u tom predmetu, teško bih mogao procijeniti za koliko će se eventualno reducirati kazna, i to što govorim kao neko svoje očekivanje, govorim na temelju “filinga” koji imam, a ne na temelju neke stručne, pravne analize ili procjene − priznat će Nobilo.
Zločinački pothvat
Ako bi se ostvario takav scenarij, kakav oprezno prognozira odvjetnik Nobilo, tada bi general Gotovina, koji je već šestu godinu u Scheveningenu, mogao na slobodu i prije 2022., kad bi mu isteklo dvije trećine kazne koja mu je prvostupanjski “odrezana”, a Markač dvije godine prije, 2020., budući da je u haaški pritvor dospio 2007. godine. U odvjetničkim krugovima inače se vjeruje da je još uvijek moguće dovesti u pitanje dio optužnice koji se odnosi na tezu o udruženom zločinačkom pothvatu, a koji je u hrvatskoj javnosti izazvao najviše otpora i polemika. Neosporno je da je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman manjinske Srbe držao remetilačkim faktorom, a iz politike koju je vodio bilo je očito da je priželjkivao njihov masovni odlazak, što, uostalom, sugerira i “brijunski transkript”.
Međutim, budući da nema pisanih zapovijedi u tom smislu, koje bi generali provodili na terenu etnički čisteći teritorij od Srba zakriveni oslobodilačkom vojnom operacijom Oluja, i taj je dio optužnice teško dokaziv, a krivnju treba individualizirati. Na žalost, postolujna ubojstva zatečenih, većinom starih i nemoćnih srpskih civila, za čiju se likvidaciju nije sudilo na hrvatskim sudovima, snažno opterećuju generale koji, čini se, plaćaju ceh pogrešne i dugoročno štetne državne politike.
Puno teže će, smatra se, biti osporavati zapovjednu odgovornost generala. Ali, za taj dio optužnice zasigurno ne mogu biti ekvivalent 24, odnosno 18 godina zatvora. Haaški tribunal tijekom gotovo 19 godina nije ozbiljno pomaknuo svijest naroda na području bivše Jugoslavije o počinjenim zločinima, iako je dosad ukupno optužena 161 osoba za ratne zločine na tim prostorima, pa i najnovija istraživanja javnog mišljenja pokazuju da je sve manje građana u tim zemljama koji misle da su optuženi zaista krivi za zločine koji im se stavljaju na teret. Tek nešto raste svijest o potrebi suradnje s Tribunalom, ali upravo proporcionalno s približavanjem EU-u.
Brammertz: Nema kolektivnog zločina
Tužiteljstvo i dalje zamjera hrvatskoj Vladi uporno kolektiviziranje zločina i odgovornosti za njih. Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz kaže: “Ne razumijem zašto hrvatska Vlada stalno govori ‘optužili su nas’, ‘osudili su nas’. To je teško razumjeti, osim ako nije nekako sama povezana s tim zločinima. Oluja, neovisno o tome je li bila legitimna ili nije, ne opravdava pucanje po civilima koji bježe pred granatama”, objašnjava Brammertz.
Povezani tekstovi
