D.I.C. Veritas

Sputnjik, Tanjug, 03.08.2019, Rat u Hrvatskoj nije završen, Srbi sa zebnjom čekaju 2022.

Rat je završen, ali formalno, jer on još traje u medijima, u školama, u hrvatskom društvu, na ulici, kaže Boris Milošević, novi predsednik Srpskog nacionalnog vijeća, ocenjujući položaj Srba u Hrvatskoj 24 godine od akcije „Oluja“, koju država Hrvatska slavi, bez priznanja srpskih žrtava i saosećanja prema njima.

Srbi se sa činjenicom da rat nije završen suočavaju svakodnevno kada zatraže ostvarivanje nekih prava, a kaže im se da sačekaju, dok se „ne zaleče ratne rane“.

To se najbolje vidi na primeru problema sa ćiriličnim tablama u Vukovaru, a nastavlja se svakodnevni trend kolektivizacije krivice, stigmatizacije dece, širenje predrasuda…

„Sve to čini da izgleda kao da se rat nije završio“, kaže Milošević za Tanjug.

Predsednik SNV pritom ističe da Srbi ne traže ništa izvan zakona, ništa izvan onog što je usvojeno u Saboru.

Na pitanje koje su to ideje i politika kojom će kao prvi čovek SNV pokušati da utiče na promenu odnosa hrvatskog društva prema Srbima, Milošević kaže da će svakako nastaviti da pokreće neke društvene tabue, odnosno da će pokušavati da osvešćuje hrvatsko društvo.

„Kampanja Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) na izborima za Evropski parlament je bila dobar primer za to“, kaže on.

„Cilj nam je da uključimo što više mladih, da oni što više budu deo srpske zajednice, da se ne plaše da kažu svoje ime i prezime, da dovedemo stvari u normalnost i pokušaćemo preko EU fondova koji se bave manjinskim pravima da ojačamo našu vidljivost i van granica Hrvatske“, poručuje Milošević.

Slaže se sa konstatacijom da je teško izboriti se za rešenje svih problema i pitanja Srba u Hrvatskoj, ali kaže: „Vreme je pokazalo da smo nešto uspeli rešiti i ostajem optimista da će, dok sam na čelu SNV, nešto biti rešeno“.

„Kampanja SDSS-a na evropskim izborima je pokazala da smo privukli pažnju cele hrvatske javnosti, iako je bilo puno negativnih stavova, bilo je i jako pozitivnih stavova o načinu na koji smo predstavili Srba u Hrvatskoj“.

Goruća pitanja za Srbe

Nije optimista da će hrvatska vlast i hrvatsko društvo tako brzo promeniti svoj odnos prema Srbima, i da će to ići teško.

„Ali, zadatak nas Srba u Hrvatskoj je da gradimo dijalog“ kaže on.

Upitan koliko je to moguće u političkoj atmosferi u kojoj predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović kaže da ćirilica treba da sačeka da se zaleče rane, a premijer Andrej Plenković da posle dijaloga Srbi i Hrvata u Vukovaru treba videti kada, kako i na koji način se može širiti katalog prava srpskom narodu, i zar je to stvar zakona, a ne emotivno i pitanje volje, Milošević odgovara:

„Jako teško. Ćirilica nije prvo pravo za koje se mi borimo da bude ostvareno u punom obimu, onako kako je opisano zakonom, i trebale su nam godine borbe da se poštuju pre svega hrvatski zakoni. Naravno, nužno je da se uspostavi dijalog sa većinskim narodom i dijalog u Vukovaru, ali ne smemo pristati na to da se kaže da se pravo na ćirilicu neće se ostvariti nikada i nigde“.

Na pitanje koji bi on od nerešenih problema Srba u Hrvatskoj i prognanih u „Oluji“ izdvojio kao primaran, poput 500.000 nestalih Srba koje je danas pomenuo predsednik Aleksandar Vučić, Milošević kaže da je to, nažalost, veoma teško, jer su sva ta pitanja goruća.

„Kada sa saradnicima sednemo i kada počnemo da pregledamo probleme, teško je napraviti klasifikaciju: da li je elektrifikacija koja nije obnovljena još od rata, da li dovođenje vode ili putevi, ili je to borba za manjinske škole, za ćirilicu, za udžbenike… Sve te stvari su važne i veoma je teško odabrati koju od njih postaviti kao prioritet“, objašnjava Milošević.

Na pitanje da li će popis stanovništva u Hrvatskoj za dve godine pokazati sve posledice hrvatske politike prema Srbima i neće li trebati malo vremena da statistika „reši sva srpska pitanja u Hrvatskoj“, Milošević kaže da rezultate tog popisa očekuje 2023. ili krajem 2022. godine.

Očekujem mirniju proslavu „Oluje“

„Tada ćemo znati koliko Srba će biti u Hrvatskoj. Sve što sam rekao i činjenica da rat nije završen utiče i na slobodno nacionalno izjašnjavanje i to pogotovo kada je reč o Srbima u gradu, gde se više oseća stigmatizacija i asimilacija“, kaže on.

Upitan da li se Srbi u Hrvatskoj još uvek plaše za svoju bezbednost, jer su još uvek česti ustaški simboli sa porukama Srbima, a recimo jutros je u većinski srpskom selu Zabužane kod Benkovca osvanuo natpis „I stožer vam poručuje — opet ćemo u oluje“, kaže da je reč nelagodnost bliža istini.

„Ne volim da kažem da se plaše, ali svakako osećaju nelagodu, pogotovo u određenim periodima godine kada se povećaju nacionalne tenzije. Isto i napadi na sezonske radnike, poput onog na Braču“, kaže on i dodaje da su to sve događaji koji uznemiravaju Srbe u Hrvatskoj.

On očekuje da će se „Oluja“ ove godine slaviti mirnije, a da to tako deluje i po protokolu proslave u Kninu, bez marša crnokošuljaša.

„Mi ćemo organizovati parastose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čitanjem izjave sećanja po podružnicama SNV, a centralna komemoracija, koje se svake godine seli, sutra će biti održana u Donjem Lapcu. Biću tamo sutra sa narodom“, kaže Milošević.

 

 

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.