ZAGREB, 24. FEBRUARA /SRNA/ – U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, a proslava vojno-policijske akcije “Oluja”, u kojoj je 200.000 Srba 1995. godine protjerano, pojačala je napetost između srpskih i hrvatskih nacionalista, navodi “Amnesti internešnel”.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava u godišnjem izvještaju navodi da se Hrvatska prošle godine borila sa problemom velikog broja izbjeglica i migranata, ali i vlastima ove zemlje zamjera što nisu poklonile dovoljnu pažnju ranjivim osobama.
Odlomak izvještaja AI za 2015/2016. godinu u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku možete preuzeti na ovom linku.
Lokalna vlast u Vukovaru donijela je odluku o uklanjanju ćiriličnih tabli, te su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici, uprkos tome što su 34 odsto stanovništva Srbi, prenose hrvatski mediji.
“Amnesti internešnel” ističe da je diskriminacija Srba u Hrvatskoj nastavljena u javnom sektoru prilikom zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
Isključivanje Roma iz društva i dalje je rašireno, a posebno je vidljivo pri zapošljavanju i obezbjeđenju odgovarajućeg stambenog prostora.
“Amnesti internešnel” u izvještaju izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva kršenja ljudskih prava, navodeći primjer da je Opštinski sud u Splitu oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012. godine.
Žrtve su rekle da im je policija prijetila kada su podnosile prijavu i da osumnjičeni nisu uhapšeni, niti je slučaj istražen na zadovoljavajući način.
Osječki Okružni sud potvrdio je u junu odluku zagrebačkog Opštinskog suda da je udruženje “Zagreb prajd” povrijedilo čast i dostojanstvo bivše radnice Hrvatske radio-televizije, time što ju je stavilo na popis homofoba 2013. godine.
Kao pozitivan primjer, “Amnesti internešnel” navodi da je Sabor u maju usvojio zakon koji omogućava odštetu žrtvama seksualnog nasilja u ratu, ali napominje da Hrvatska još nije donijela sveobuhvatni zakonski okvir koji bi regulisao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu.
Hrvatska nije ratifikovala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donijela zakon o nestalim, te zbog toga porodice 1.600 nestalih nemaju pravo na odštete.
“Amnesti internešnel” ističe da je prošle godine kroz Hrvatsku prošlo više od 550.000 izbjeglica i migranata prema drugim zemljama EU, od kojih je svega nekoliko stotina podnijelo zahtjev za azil.
Hrvatskim vlastima zamjereno je i da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince među kojima su maloljetnici bez pratnje odraslih i žrtve krijumčara ljudima, piše u izvještaju “Amnesti internešnela”.
Povezani tekstovi
