1991. * U Ohridu je održan četvrti “samit šestorice”. Predloženo je skupštinama svih republika da do kraja maja raspišu referendum o budućem uređenju Jugoslavije, sa jasno formulisanim pitanjima. Srbija i Crna Gora su stavile primjedbu da se time zanemaruje činjenica da Jugoslavija postoji. 1992. * U Žlebini, opština Virovitica, nestao …
e-Veritas, 15.04.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 15. april
1992. * Pred poštom u Mostaru uhapšeni su Luka Gazivoda (1954), Dragan Jakovljević, (1967) i Pavle Popović (1957), svi iz Crne Gore, odakle su odvedeni u Duvno, u logor u školu časnih sestara kod vojne policije, a kasnije su, po izjavama svjedoka, prebačeni u Loru gdje se sa njima postupalo …
Vijesti, 11.04.2023, Koprivica: U logoru “Lora 3” zvjerski mučeni, zlostavljani i ubijeni državljani Crne Gore
Poslanici crnogorskog parlamenta završili su raspravu o zaključcima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kojima je predviđeno da je neophodno pokrenuti inicijativu za revidiranje Sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida, sa posebnim akcentom na …
e-Veritas, 30.03.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 30. mart
1990. * Na sjednicu CK SKJ koja se održavala u Beogradu, iz Slovenije nije niko došao, iz Hrvatske je došao samo Boro Mikelić, iz SK Makedonije su došla 3 člana, iz BiH 12 članova, ali su oni poslije pauze napustili sastanak, tako da su na sjednici ostali samo članovi iz Srbije …
e-Veritas, 22.03.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 22. mart
1993. * RSK odbacila novi nacrt sporazuma sa hrvatskim vlastima, koji su donijeli u Beograd zamjenici kopredsjednika Konferencije za bivšu Jugoslaviju Herđer Okun i Gerd Arens da Vlada RSK “ne uspostavlja svoju administraciju i policiju na područjima sa kojih se povuče hrvatska vojska i policija” * Održana prva sjednica Županijskog …
Политика, 17.03.2023, Саво Штрбац: Ко су жртве Другог светског рата
Циљ којем се тежи, а на основу поверених надлежности Музеја жртава геноцида је да се попишу сва лица која су на дан 6. априла 1941. године били држављани Краљевине Југославије, без обзира на националну, религијску, етничку, војну или политичку припадност, како би се број пописаних жртава приближио стварном броју страдалих …